Julija Fergin [ https://www.dw.com/sr/mali-vodič-za-ostvarivanje-novogodišnjih-odluka/a-71188870?maca=ser-Serbisch_volltext-34583-xml-msn ]

Mali vodič za ostvarivanje novogodišnjih odluka

Dobrih ideja za godinu 2024. bilo je na pretek. Smršaćemo, pićemo manje alkohola, više ćemo se družiti sa dragim ljudima i tako dalje.

Dobrih ideja za godinu 2024. bilo je na pretek. Smršaćemo, pićemo manje alkohola, više ćemo se družiti sa dragim ljudima i tako dalje.

Ali, zar nisu sve te fine želje bile i za pretprošlu godinu i onu prije nje i tako u dugom nizu? Vjerovatno su takve novogodišnje odluke svaki put iste.

To ne treba da čudi. Entuzijazam s kojim ulazimo u novu godinu nalik je vatrometu. Raskošne eksplozije brzo iščeznu. Unutrašnji kočničar potom preuzima kontrolu. Pa onda iz godine u godinu po starom.

Ali, ako se obrati pažnja na nekoliko stvari, 2025. zaista može da bude dobra godine.

1 Jedno po jedno

„Najveća greška je kada se planira previše stvari odjednom“, kaže stručnjak za sportsku psihologiju i psihologiju rada Mario Šuster.

Ko neće samo da prestane da puši, već u isto vrijeme hoće da izbaci slatkiše iz ishrane, a želi i odmah da počne da trči – biće garantovano preopterećen.

„Da bismo prevladali stare navike potrebna nam je snaga volje“, objašnjava Šuster.

A nju niko nema u izobilju. Naša volja se kod više ciljeva razdvaja u više pravaca i brzo se iscrpi. Naposletku ne stignemo nigdje. „Ništa ne govori protiv toga da promijenimo navike. Ali je važno – jednu po jednu.“

2 Mora da pričinjava zadovoljstvo

Sada moramo da odredimo jedan cilj na koji ćemo se koncentrisati. Ali koji? Sve naše namjere su razumne i imaju smisla.

„Ostvarenje mora da pričinjava zadovoljstvo. Potreban nam je pozitivan pristup promjeni“, rekao je Šuster.

„Moram da prestanem da pušim“ i „hoću da prestanem da pušim“ jesu iskazi koji se jezički malo razlikuju, ali su psihološke razlike između „morati“ i „htjeti“ izuzetno bitne za dugoročno ostvarenje namjera.

3 Biti realan

Ako je neko cijele godine lenčario na kauču, a u sledećoj godini namjerava da ide četiri puta nedeljno u teretanu ili na trčanje, vjerovatno je postavio ljetvicu previsoko.

Treba da bude ponosan ako sebe natjera da dva puta nedeljno odlazi na neku sportsku aktivnost.

„Redovnost je važnija od trajanja i intenziteta“, objašnjava sportski psiholog Šuster.

On dodaje da se naposletku radi o tome, da se razviju navike bavljenja sportom. Svako ko se ne preoptereti od početka ima šanse da zadrži zadovoljstvo u tome što radi.

4 Objelodaniti glasno namjeru

Izabrali ste cilj i počeli da ga uobličavate. „U tom trenutku može da pomogne da se to ispriča nekolicini ljudi“, kaže psiholog.

Jer, obećanje koje dajemo sami sebi u tišini lako je prekršiti, a glasno izgovoreno ono ima veću obavezujuću snagu.

5 Teškoće su normalne – ne klonuti duhom

Godina napreduje, ciljevi se ostvaruju. Onda dođe prvi pad motivacije. Posegne se za cigaretom. Ili je gravitacija kauča veća nego ikada. Onda se izvalimo na kauč i zapalimo cigaretu. Šta sada?

„Ni u kom slučaju ne treba tada osuđivati sebe“, opominje Šuster objašnjavajući da to cijeli poduhvat može dovesti do propasti.

Povremeni povratak starom načinima ponašanja je uvjek moguć, čak vjerovatan. I to je normalno.

Umjesto kajanja, fokus mora da bude na uspjesima – čak i najmanjim. To povećava sopstvenu djelotvornost – uvjerenje da možete nešto da postignete sopstvenim snagama – objašnjava sportski psiholog.

Ko zadrži vjeru u samog sebe, taj ne odustaje tako lako.

6 Bolje nikakva namjera nego loša namjera

I dobre namjere mogu biti loše. To je slučaj onda kada se samo na silu mogu integrisati u naš život i kada je pokretačka snaga „moram“, a ne „hoću“.

Kada uz fanfare doživimo krah i osuđivanje sebe do kraja utuče našu vjeru u to da možemo sopstvenim snagama da postignemo to što smo naumili, onda je red da kažemo da je naša dobra namjera bila zapravo loša.