- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
14. 10. 2024.
12:35 >> 12:35
REZERVISANO ZA BOGATE
Kako je nastao običaj duvanja rođendanskih svjećica?
U ranijim vjekovima proslave rođendana bile su rezervisane za elitu i plemstvo. U starom Rimskom carstvu, na primjer, rođendane su slavili samo bogati i uticajni pojedinci.
Da li ste se ikada zapitali zašto duvamo rođendanske svjećice – i zašto ih stavljamo na tortu, a ne na neko drugo slatko ili slano jelo? Odgovore na takva pitanja treba tražiti u tradicijama i običajima koji se prenose kroz generacije.
Jedan od prvih zabilježenih primjera upotrebe svjećica na torti potiče iz antičke Grčke, gdje su se pekle raskošne poslastice u čast Artemide, boginje lova, prirode i mjeseca.
Svjećice su stavljane na slatkiše zato što su simbolizovali mjesečev sjaj, ali i zato što se vjerovalo da dim koji se diže ka nebu prenosi molitve i želje bogovima.
Gašenje svjećica je stoga bilo ne samo simbolično već i duhovno iskustvo. Grčki klasični pisci kao što su Homer, Euripid ili Pindar pominju različite vrste kolača i poslastica u svojim opisima vjerskih proslava ili gozbi, ponekad praćenih receptima.
Duvanje rođendanskih svjećica je ritual kojim su Njemci slavili Kinderfest, odnosno dječiji rođendan, još u 18. vijeku. Tada su djeca dobijala tortu sa tačno onim brojem svjećica koliko su godina punili, ali bi se stavljala dodatna svijeća za sreću. I tada je rođendanska želja bila obavezna.
U ranijim vjekovima proslave rođendana bile su rezervisane za elitu i plemstvo. U starom Rimskom carstvu, na primjer, rođendane su slavili samo bogati i uticajni pojedinci. Rimljani su takođe počeli da peku slatke kolače od meda za obilježavanje rođendana važnih ljudi.
Kako je vrijeme prolazilo, proslava rođendana se širila i na širi krug ljudi, ali je rođendanska torta ostala privilegija bogatih, jer je šećer bio luksuz.
Tek u 19. vijeku, zahvaljujući industrijskoj revoluciji, proizvodnja šećera je postala pristupačnija, što je omogućilo da se torte i rođendanske svijeće široko koriste u proslavama rođendana širom Evrope i Sjeverne Amerike, prenosi Punkufer.
Vremenom su torta i svjećice postali univerzalni simboli rođendana. Svjećice su postale metafora za „svjetlost života“, a gašenje svjećica simbolizuje zatvaranje jednog poglavlja i početak novog. U nekim kulturama vjeruje se da ritual duvanja svjećica štiti slavljenika od zlih duhova.
Коментари0
Остави коментар