B.Bu. [ n1 ]

KAO PODSTICAJ GRADSKOM BUDŽETU

Barovi u Montrealu radiće 24 sata

Kada je Frenk Sinatra pjevao o „gradu koji nikada ne spava“, vjerovatno nije razmišljao o ekonomskom podsticaju koji užurbani noćni život može da pruži jednoj metropoli. Ali zato gradski čelnici širom svijeta o tome veoma misle.

Sve veći broj gradova širom globusa traži načine da ojačaju svoju noćnu ekonomiju.

Oko 100 gradova u ovom trenutku ima neki oblik „noćnog gradonačelnika“ da bi podstakao ovu vrstu biznisa, piše BBC.

Ali većina tih gradova, uključujući London, Sidnej i Sinatrin voljeni Njujork, nisu „budni“ cijelu noć. Drugim riječima, ne dozvoljavaju da barovi i noćni klubovi ostanu otvoreni i služe alkohol 24 sata dnevno.

Ipak, kasnije ove godine, Montreal – drugi po veličini grad u Kanadi – planira da „uskoči“ u 24-časovni noćni život.

Po uzoru na Berlin i Tokio, lokali u novoj cjelonoćnoj četvrti u centru grada Montreala biće licencirani da ostanu otvoreni i služe alkohol tokom cijele noći.

Gradski zvaničnici kažu da će taj potez donijeti stotine miliona dolara dodatnih prihoda.

Trenutno se barovi i klubovi u gradu moraju zatvoriti do tri sata ujutro.

Montreal će postati prvi grad u Kanadi koji će dozvoliti 24-časovno ispijanje alkohola. U Torontu se barovi moraju zatvoriti do dva sata ujutro, a u Vankuveru je to tri sata po ponoći.

U SAD, Las Vegas i Nju Orleans odavno dozvoljavaju barovima i klubovima da ostanu otvoreni cijele noći. Dok je u Njujorku fajront u četiri ujutro, u Los Anđelesu partijanje traje do dva.

Na drugoj strani Atlantika, pabovi u Londonu se i dalje obično zatvaraju u 23 sata. Grad, međutim, ima nekoliko noćnih klubova i barova koji ostaju otvoreni cijele noći, zahvaljujući fleksibilnim zakonima o licenciranju.

Svakog julskog petka uveče Montreal vrvi – užurbani barovi i restorani nižu se širokim pješačkim ulicama.

„Ovo je prilika za ekonomski rast- Ali to će takođe da predstavi i ojača kulturnu scenu“, ​​kaže Erika Alneus, gradski odbornik iza 24-časovnog plana.

U 2022, godišnja finansijska vrijednost noćnog života u Montrealu procijenjena je na 2,25 milijardi kanadskih dolara (1,6 milijardi dolara), prema zastupničkoj grupi MTL 24/24. Kaže da je od toga 121 milion kanadskih dolara otišlo za porez vladi.

Ali ne podržavaju svi promjenu.

„Nemamo dovoljno snaga bezbjednosti za to“, kaže jedan zabrinuti građanin za BBC.

Druga sugrađanka je zabrinuta zbog praktičnih primjena.

„Lijepo je za ljude koji vole da se zabavljaju, ali metro se zatvara u 1.30 ujutru. Mora postojati neki način na koji se ljudi mogu vratiti kući“, navela je.

Vlasnici barova ove probleme vide drugačije.

„U Montrealu zatvaramo u tri sata ujutro. Ljudi su pijani u jedan, a super-pijani u tri. Jedan od problema koji imamo je to što je u tri ujutro to pravo ludilo. Ali ako proširite radno vrijeme, manje je problema, manja je potražnja za snagama bezbjednosti, za prevozom“, objašnjava Lil Noar, vlasnik objekta Michel Lavallée.

Gospođa Alneus je saglasna. Ona kaže da je problem za policiju činjenica da se toliko barova i klubova trenutno zatvaraju u tri sata ujutro.

Ona vjeruje da će dopuštanjem 24-časovnog pijenja ona mjesta koja ne žele da ostanu otvorena cijelu noć moći da se zatvaraju u različito vrijeme tokom cijele noći.

Tvrdi da će to „klizno“ vrijeme zatvaranja donijeti „malo više bezbjednosti“.

Holandski glavni grad Amsterdam je 2012. godine postao prvi grad koji je imenovao noćnog gradonačelnika – uloga je pripala promoteru klubova i organizatoru festivala Miriku Milanu.

On kaže da je tokom šest godina njegovog vođenja, nasilje u vezi sa alkoholom i prijava smetnji pala za 20 odsto, odnosno 30 odsto. Ta statistika je, kaže, bila od vitalnog značaja za lokalne političare da pokažu biračima da smo „zaista bolje proveli noć“.

Gospodin Milan je postao suosnivač VibeLab-a, konsultantske kuće za noćni život koja savjetuje vlade širom svijeta.

On kaže da kada grad prihvati noćni život kao jedno od svojih ključnih kulturnih dobara, može imati milijarde dolara pozitivnog uticaja na lokalnu ekonomiju.

„To pokreće turizam. Dovodi mnogo kreativnih operatera i preduzeća koja žele da se nalaze u tom gradu. I to ima ogroman uticaj na grad u cjelini“.

Lac Lajšenring, suosnivač VibeLab-a, igrao je ključnu ulogu u promociji noćnog života u okviru Berlinske Clubcommission-e – organizacije koja je od 2000. godine predstavljala oko 280 noćnih klubova u njemačkoj prijestonici.

„Jedan od najjačih argumenata za noćni život je da privlači talentovane i kvalifikovane radnike. To je samo veoma važan faktor zašto bi se ljudi preselili u grad, ili bi željeli da ostanu u gradu i da se ne odsele“, kaže on.