B.Bu. [ b92 ]

VRIJEDI ZNATI

Ovo su osobine koje nasljeđujemo od roditelja: Jedna je ključna za uspjeh u životu

Svako je barem jednom u životu čuo nešto poput "Imaš majčine oči, ali očevu narav" ili "Isti si kao djed", no ljudski DNK sadrži mnogo više informacija od tih manjih detalja.

Svejedno, rijetko ćete čuti da neko kaže “Imam agorafobiju, kao i moj pradjed”. A i ona može biti naslijeđena. Ali, što određuje koje će, ili čije, osobine prevladati u našem DNK i možemo li ih promijeniti. Sve donedavno to je pitanje dugo mučilo genetičare.

Iako naučnici još uvijek ne mogu dati jasan odgovor na pitanje što ima najveći uticaj na karakter ljudi – okolina, geni ili odgoj, mnoga su istraživanja pokazala da ne nasljeđujemo samo izgled nego i neka sjećanja, poput, primjerice, fobija. Osim fobija, postoje još neke osobine koje nasljeđujemo od predaka i nemoguće ih je promijeniti, prenosi Index.hr.

Fobije
Prenos fobija putem DNK dokazala je studija u kojoj su miševi trenirani da izbjegavaju sve mirise slične onome trešnjinog cvijeta. To je uticalo na DNK ispitanika tako da je dio DNK odgovoran za osjetljivost na ovaj miris bio aktivniji u spermi očeva miševa.

Zbog toga su djeca i unuci bili vrlo osjetljivi na miris trešnje i izbjegavali su je, iako za to nisu imali pravi razlog. Stoga, možda nečiji strah od pauka ili visine nije tako iracionalan kao što se čini.

Ekstrovertnost
Iako neke karakterne osobine stičemo s godinama, neke su nam već zapisane u DNK. Primjera radi, geni WSCD2 i PCDH15 povezani su s ekstrovertnošću, što može otvoriti mnoga vrata uspjehu. Zato, moguće je da razlog zašto ste toliko društveni i komunikativni leži u vašim precima, a ne u odgoju ili okolini.

Smisao za humor
Neki ljudi vjeruju da je smisao za humor naučena osobina koja zavisi od okruženja u kojem osoba odrasta. Ali, tokom studije otkriveno je da ljudi s kratkim alelima na genu 5-HTTLPR pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiješe. Rezultati studije su potvrđeni kada su u obzir uzeti dob, pol, etnička pripadnost i simptomi depresije.

Stres
Ista je stvar i sa stresom, ta se osobina prenosi s roditelja na djecu. Stručnjaci tvrde da ako je majka tokom trudnoće bila izložena stresu, njezino će dijete biti podložnije stresu u životu. Nadalje, ako su roditelji bili pod stresom prije nego su dobili dijete, postoji rizik da im je oštetio hromozome.

Zavisnost
Za razvoj zavisnosti odgovorni su 40 do 60 odsto geni i nasljedne osobine. Primjerice, detaljno je proučavana veza između zavisnosti i gena D2. Osobe kod kojih ti receptori ne rade dobro sklonije su uzimanju sredstava zavisnosti.

Malo sna
Neki ljudi mogu spavati manje od pet sati i još uvijek dobro funkcionisati. Postoji gen koji se zove Thatcher gen, po britanskoj premijerki koja je spavala samo četiri sata i osjećala se odlično. Ljudi s ovim genom ne samo da manje spavaju, već i bolje obavljaju mentalne zadatke nakon što nisu spavali 38 sati. Inače, Thatcher nije jedina s ovom “supermoć” – manje od pet sati spavali su i Thomas Edison, Nikola Tesla i Isaac Newton.

Štednja
Kad je riječ o novcu, 30 odsto naših postupaka možemo objasniti prirodnim faktorima. Neki su ljudi genetski skloni štednji, bez obzira na primanja, pol i obrazovanje. Takvi ljudi rjeđe imaju loše navike poput pušenja i manje su osjetljivi na dijabetes. To se događa jer su dosljedniji u svom ponašanju i imaju bolju samokontrolu, zahvaljujući svom DNK.

Muzika
Geni igraju veću ulogu od prakse kada je u pitanju muzički talenat, posebno prepoznavanje visine i ritma. Istraživanje jednojajčanih blizanaca pokazalo je da su ljudi koji su manje vježbali bili bolji od onih koji su više vježbali. Jedan od blizanaca vježbao je više od svog brata, ali nije mogao nadmašiti njegove muzičke sposobnosti. Naučnici objašnjavaju da neki aspekti muzičkog talenta leže isključivo u našim genima i nemoguće ih je naučiti.