B.B. [ Klix.ba ]

Globalno zagrijevanje

Na Grenlandu sve više vegetacije, što je opasno za cijeli svijet

Područje Grenlanda na kojem se u posljednjih 30 godina otopio led je skoro 36 puta veće od Njujorka. Posljednjim istraživanjem je utvrđeno da na tom području brzo nastaju vegetacija i močvare.

Količina vegetacije na Grenlandu se udvostručila u periodu od 80-ih godina prošlog vijeka do 2010. Broj močvara se u navedenom periodu učetvorostručio. Naučnici su analizom satelitskih snimaka utvrdili da je Grenland u posljednjih 30 godina izgubio 28.707 kvadratnih kilometara leda, te su upozorili da bi to moglo imati ozbiljne posljedice.

Rast temperature vazduha je uzrokovao topljenje leda, što je za posljedicu imalo topljenje permafrosta - smrznutog sloja odmah ispod površine Zemlje, a koji se nalazi u većem dijelu Arktika. Tim topljenjem se oslobađa ugljendioksid i metan koji zagrijavaju planetu, dodatno doprinoseći globalnom zagrijavanju. Osim toga, otapanje permafrosta uzrokuje nestabilnost tla, što može utjecati na infrastrukturu.

"Vidjeli smo da gubitak leda izaziva druge reakcije koje za posljedicu mogu imati nastavak gubitka leda i nastavak 'ozelenjavanja' Grenlanda, gdje se topljenjem leda otkriva stijena koju kolonizira tundra, a potom rastinje. Istovremeno voda, koja je oslobođena iz leda, pomjera sediment i mulj, čime se formiraju močvare", istakao je jedan od autora izvještaja o spomenutom problemu Džonatan Karivik.

Gubitkom leda nastaje ono što je poznato kao povratna sprega. Naime, snijeg i led reflektiraju Sunčevu energiju nazad u svemir, sprečavajući prekomjerno zagrijavanje u dijelovima Zemlje. Međutim, kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više Sunčeve energije, podižući temperaturu na površini planete, što može izazvati nastavak topljenja leda i druge negativne uticaje.

Nadalje, otapanje leda povećava količinu vode u jezerima, a ta voda apsorbuje više toplote nego snijeg, što takođe povećava temperaturu na površini kopna.

Grenland se zagrijava dvostruko više od prosječne globalne temperature iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a istraživači upozoravaju na izgledne ekstremne temperature u budućnosti.