OSMIJEH NA LICE

Danas je Međunarodni dan sreće

Međunarodni dan srećeobilježava se danas, 20. marta. Radi se o 'prazniku' koji su 2012. godine uspostavile Ujedinjene nacije, a njihova je namjera bila da pokaže kako bruto nacionalni dohodak (BND) ne može biti pokazatelj napretka neke zemlje i da nam u tom smislu trebaju bolji parametri dobrostanja jednog društva uključujući i sreću stanovnika.

"Potreba da dostigne stanje sreće fundamentalno je obilježje svakog čovjeka. Pozivamo sve države, internacionalne i regionalne organizacije, kao i članove civilnog društva, nevladina udruženja i pojedince da prihvate ovaj dan, te da kroz brojne aktivnosti i edukaciju rade na podizanju svijesti o važnosti ovog dana", poruka je UN-a.

Bruto nacionalni dohodak osmislio je Sajmon Kuznec, ekonomista i nobelovac, kako bi pomogao SAD da izađu iz Velike depresije, ali je jasno isticao da "dobrostanje jedne nacije ne treba da se pobrka sa količinom nacionalnog prihoda". I zaista, od 1960-ih, u Americi se bruto nacionalni dohodak udvostručio po glavi stanovnika, ali prosječna sreća nije porasla.

Anketirajući skoro 60.000 ljudi iz 60 zemalja, Galup je napravio rang listu 10 stvari koje su ljudima najvažnije. Na vrhu se nalazilo zdravlje, srećan porodični život i posao, dok je 'životni standard' (ono što odlikuje BND) bio među najmanje bitnim.

Veliki pomak u ovom smislu načinila je mala planinska azijska država Butan. Ona je 2005. uvela prvi Indeks bruto nacionalne sreće, koji je mjerio ne samo psihološko dobrostanje (životno zadovoljstvo, emocije i duhovnost) već i subjektivne ocjene o zdravlju, obrazovanju, vladi, ekologiji... Pet godina kasnije, istraživanje je pokazalo da je 41 odsto Butanaca srećno, što znači da je dalo zadovoljavajuće ocjene u dvije trećine oblasti. Samo 10 odsto je bilo 'nesrećno'.

Butan je u julu 2011. sponzorisao Rezoluciju UN 65/309 pod nazivom 'Sreća: Holistički pristup razvoju', kojom se tvrdi da BND ne odražava 'sreću' i da je 'nepohodan uravnoteženiji, pravedniji i sveobuhvatniji pristup'.

Generalna skupština UN prihvatila je rezoluciju i pozvala sve zemlje članice da preduzmu akciju u tom pravcu. Neke zemlje, poput Kanade, Francuske, Britanije, Japana i Italije, već su uvrstile mjerilo građanske sreće u svoje zvanične nacionalne statistike.

Potraga za srećom - naša svakodnevna misija

Šta je sreća?! Malo je onih koji mogu da odgovore na to pitanje. A još manje onih koji mogu da to izraze riječima. Jer, sreća ne može da se izrazi.

Sreća je mentalno ili emocionalno stanje karakterisano pozitivnim i ugodnim emocijama, koje idu od zadovoljstva, do intenzivne radosti. Različiti pristupi (biološki, psihološki, religijski ili pak filozofski) definirali su je na različite načine, a brojni su se istraživači bavili samom temom sreće, nastojeći je definirati i otkriti joj 'uzrok' i značenje.

Ipak, potraga za srećom jeste fundamentalno pravo svakog ljudskog bića, bez obzira na to u kavim se uslovima nalazi i živi, a potraga za stanjem ispunjenja kroz različite oblasti života naša je svakodnevna misija.

Filozofi i religijski mislioci sreću često opisuju kao zadovoljstvo življenja dobrog života, ispunjenosti bića, radije nego samu emociju, dok stav nauke ipak ide u pirlog činjenici kako se radi o stanju uslovljenom hemijskim procesima i reakcijama u našem mozgu, u kojem ključnu ulogu igraju hormoni kao što su dopamin, oksitocin i sl.

Bilo kako bilo, danas je Međunarodni dan sreće, stoga - osmijeh na lice i budite zavoljni sobom i onim što imate!

(radiosarajevo.ba)