Б.Б. [ N1 ]

UGROŽEN BRODOVIMA I PLjAČKAŠIMA

Arheolozi pokušavaju da sačuvaju najstariji podvodni grčki grad

Pavlopetri, grčki podvodni grad, s ponosom nosi titulu najstarijeg na svijetu. Naime, arheolozi su utvrdili da datira iz minojskog doba, od čega je prošlo više od pet hiljada godina.

Pavlopetri nije važan samo za grčki narod, on je i dio kulturne baštine cijelog svijeta. Nažalost, uprkos važnosti, podvodni grad pati od pljačke artefakata, pomjeranja pijeska i sedimenata i zagađenje zaliva Vatika, prvenstveno izazvanog velikim trgovačkim brodovima koji se ilegalno usidre u zalivu.

Veliki brodovi zagađuju čiste vode zaliva ispuštanjem otpadnih i balastnih voda.

Sam grad otkrio je 1967. godine Nikolas Fleming, a kartografirao ga je 1968. godine tim arheologa iz Kembridža. Nalazi se između ostrva Pavlopetri i obale Pounte u Lakoniji na poluostrvu Peloponez.

Arheološko nalazište, kao i ostrvo i okolno morsko područje nalaze se unutar regije Elafonis, a dok je Pavlopetri bio naseljen, Elafonis je bio povezan s Peloponezom preko Pavlopetrija. Otad je nivo mora porastao, a potresi su gurnuli grad prema dolje, što je jaz između Elafonisa i Peloponeza učinilo još većim.

Predmeti pronađeni prilikom novijih arheoloških istraživanja pokazali su i kako je narod Pavlopetrija trgovao s obližnjim ostrvima, naseljenim Minojcima. Mnogo ranije, još 1968. tim sa Univerziteta Kembridž takođe je pronašao nešto važno. Otkrili su dvije vrste grobova, što ukazuje na jaz u društvenom statusu. Prepoznate su dvije komorne grobnice i gotovo četrdeset cisterni. Nažalost, budući da je Pavlopetri sve do 2008. ostavljen na milosti i nemilost prirode, većina grobova je oštećena.

Ipak, potopljeni grad dobio je više pažnje nakon istraživanja sprovedenih od 2009. do 2013. Objavljeno je da mu prijeti propast, te su se mnogi odlučili da pokušaju da zaustave zagađenje i štetu. Pokušava se sprečiti odobravanje određene lučke regulacije koja bi dopuštala sidrenje velikih brodova u zalivu Vatika. Želja je da se napravi svojevrsna sigurnosna mreža od bova, koje bi okruživale mjesto i štitile ga od svih brodova. Takođe bi željeli da oko područja postave znakove koji bi govorili ljudima o kakvom se nalazištu radi, koji je značajan lokalitet i zašto ga treba zaštititi.

Svi tragovi ljudskog postojanja pod morem stari stotinu i više godina zaštićeni su UNESCO-ovom Konvencijom o zaštiti podvodne kulturne baštine, na kojoj se nalazi i Pavlopetri. Njen cilj je spriječiti uništavanje ili gubitak istorijskih i kulturnih podataka i pljačku, prenosi Punkufer.