- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
09. 01. 2021.
11:44 >> 11:45
ISTRAŽIVANJE
Jednojajčani blizanci nijesu savršeno isti
Genetske razlike između jednojajčanih blizanaca mogu započeti vrlo rano u embrionalnom periodu razvoju, navodi se u novom istraživanju koje ustvari otkriva da jednojajčani blizanci nijesu savršeno isti.
Važno je pojasniti da, takoreći, identični blizanci potiču iz jednog oplođenog jajašca koje se dijeli na dva dijela te se stoga nazivaju i jednojajčani.
Upravo ovi blizanci su važan segment novog istraživanja jer se smatra da oni imaju minimalne genetske razlike. To znači da kada se među njima pojave fizičke razlike ili razlike u ponašanju, pretpostavlja se da su uzrok tome različiti faktori iz okoline.
Ipak, novo istraživanje, objavljeno u u časopisu Nature Genetics, sugeriše da je uloga genetskih faktora u oblikovanju ovih razlika među blizancima potcijenjena, piše Guardian.
Kari Stefanson, koautor rada, rekao je da su se jednojajčani blizanci koristili kako bi se istraživačima pomoglo da pokušaju razdvojiti uticaj genetike, odgoja i okoline u analizi bolesti i drugih stanja kod blizanaca.
"Dakle, ako uzmete jednojajčane blizance gdje je jedan od njih možda razvio autizam, klasična interpretacija jeste da je to uzrokovano okolinom. Ipak, to je opasan zaključak", rekao je Stefanson, dodajući da postoji mogućnost da je ovakvo stanje moglo nastati zbog rane genetske mutacije jednog blizanca, ali ne i drugog.
Mutacija znači sićušnu promjenu u nizu DNK koja može uticati na fizičke osobine ili osjetljivost na određene bolesti ili poremećaje kod blizanaca.
Jan Dumanski, genetičar sa švedskog Univerziteta Uppsala, pohvalio je ovo istraživanje rekavši da predstavlja jasan i važan doprinos medicinskim istraživanjima.
"Moramo biti vrlo oprezni kada blizance koristimo kao model kako bismo razdvojili uticaje prirode i odgoja", rekao je Dumanski.
S druge strane, Nensi Sigal, psihološkinja koja proučava blizance na Kalifornijskom državnom univerzitetu Fullerton nazvala je istraživanje "herojskim i zaista značajnim".
"Ovi podaci će primorati naučnike da usavrše razmišljanja o uticajima genetike i okoline. Blizanci su vrlo slični, ali to nije savršena sličnost", poručila je Sigal.
Коментари0
Остави коментар