- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
31. 03. 2018.
14:47 >> 14:43
NAJAVLJUJE PROMJENE
Večeras na nebu plavi Mjesec
Uprkos imenu, Mjesec ipak neće biti plave boje, jer se termin "plavi" odnosi na frekvenciju, a ne na boju.
Posljednjeg dana marta imaćemo priliku da po drugi put ove godine vidimo plavi Mjesec, inače po drugi put pun Mjesec ovog marta, a na sljedeću priliku moraćemo da sačekamo dvije i po godine, jer se fenomen plavog Mjeseca očekuje za Noć vještica 2020. godine.Uprkos imenu, Mjesec ipak neće biti plave boje, jer se termin "plavi" odnosi na frekvenciju, a ne na boju.
Ipak, dešava se da ponekad Mjesec zaista poplavi. Poznato je da za vrijeme pomračenja Mjesec može da pocrveni i ta pojava je poznata od davnina, ali 27. avgusta 1883. godine zabilježeno da je Mjesec bio plav. Isto se dogodilo i 26. sepetembra 1950. i to su samo dva najpoznatija takva slučaja.
Glavni uzrok plavog Mjeseca su sitne čestice prašine u atmosferi, koje rasipaju svjetlosne zrake, ali ne sve podjednako. Bijeli zrak je heterogen i sastoji se od više raznobojnih zraka od kojih svaki ima svoju talasnu dužinu. Zraci najvećih talasnih dužina svjetlosti se više rasipaju i to su zraci crvene boje.
Zato kad bijeli Mjesečev zrak dospije u našu atmosferu o čestice prašine se rasipaju najviše zraci crvene boje a do nas stižu zraci kraćih talasnih dužina a to su prije svega zraci plave boje, zbog čega nam Mjesec izgleda plav.
Ipak, čestice prašine koje čine da naš satelit poplavi nijesu obične čestice. U prvom slučaju plavog Mjeseca, iz 1883. godine, one su dospjele u atmosferu iz vulkana Krakatau u Indoneziji, nakon njegove erupcije. Plavi Mjesec iz 1950. nastao je kao posljedica čestica koje su nastale u procesu sagorijevanja za vrijeme velikih šumskih požara u Kanadi.
Erupcije vulkana dovele su do pojave Plavog Mjeseca i 1980, 1983. i 1991. godine.
U svijetu se često pominje fraza "jednom, za vrijeme plavog Mjeseca" koja označava koliko se zapravo nešto rijetko dešava.
Pojava punog Mjeseca u jednom kalendarskom mjesecu, od kojih se drugi uvijek naziva Plavi, dogode se u prosjeku na svake dvije i po godine.
Pojava Plavog Mjeseca veoma je značajna u astrološkom smislu, jer se smatra kosmičkim događajem bez presedana koji, prema mišljenju astrologa, uslovljava prelomne događaje u našim životima, konačno donošenje odluka koje smo odlagali i šanse koje se dešavaju jednom u životu.
Коментари0
Остави коментар