- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
05. 02. 2025.
19:00 >> 19:00
Čitaj mi:
Kamen koji bi mogao da otkrije tajne univerzuma
Kamen koji juri kroz svemir mogao bi da otkrije tajne univerzuma. Još 2016. godine, NASA-ina misija OSIRIS-Reks lansirana je ka Benu-u, malom asteroidu koji svakih šest godina prođe blizu naše planete.
Godine 2023., OSIRIS-Reks vratio se sa uzorkom, tačnije sa dragocjenim 121-im gramom koji su naučnici proučavali u nadi da bi mogli da odgovore na neka od velikih pitanja o svemiru.
Jasuhito Sekine profesor planetarnih nauka kaže da je važnost ove misije u tome što u našem solarnom sistemu planete poput Zemlje, Marsa i Jupitera kruže oko Sunca, ali pitanje je: koji su bili originalni materijali i supstance koje su sačinjavale ove planete?
"Najveći naučni cilj ove misije je dobijanje tih osnovnih materijala porijekla“, kazao je on.
Benu je asteroid bogat ugljenikom koji se vjerovatno odlomio od većeg asteroida prije 700 miliona do 2 milijarde godina.
Naučnici vjeruju da je njegov današnji sastav već postojao u roku od 10 miliona godina od formiranja našeg Sunčevog sistema, što znači da bi mogao da rasvijetli kako je nastao naš univerzum.
‘’Slični meteoriti su padali na Zemlju i spekulisalo se da bi svi oni mogli da sadrže supstance bliske originalnim materijalima. Ali dok stignu do Zemlje, materijali poput soli i organskih jedinjenja, koji su slični onima otkrivenim u ovoj misiji, bili su izgubljeni jer su pretrpjeli transformacije zbog Zemljine atmosfere‘’, istakao je Jasuhito Sekine.
Dvije nove studije otkrile su fascinantne materijale u uzorcima vraćenim na Zemlju.
Rezultati pokazuju da uzorci ne samo da sadrže netaknute gradivne blokove života, već i slane ostatke drevnog vodenog svijeta.
Ove studije pružaju najjači dokaz do sada da su asteroidi možda posadili sjeme života na Zemlji.
Nalazi takođe pokazuju da su se ti sastojci miješali sa vodom skoro od samog početka.
Male količine Benuovih dragocjenih crnih zrna, ostataka od formiranja Sunčevog sistema prije 4 i po milijarde godina, podijeljene su između dva odvojena istraživačka tima čije su studije objavljene u časopisima ‘Nature’ i ‘Nature Astronomy’.
Ali to je bilo više nego dovoljno da se otkriju minerali bogati natrijumom i potvrdi prisustvo aminokisjelina, azota u obliku amonijaka, pa čak i djelova genetskog koda.
"Što se tiče materijala povezanih sa nastankom života na Zemlji, važno je istražiti koliko su ti materijali bliski supstancama u našim tijelima. Predstojeća analiza uzoraka biće veliki korak naprijed u razumijevanju te veze", istakao je on.
Sa svega pola kilometra u prečniku, Benu je prvobitno bio dio mnogo većeg asteroida. Najnoviji rezultati sugerišu da je ovo matično tijelo imalo široku podzemnu mrežu jezera ili čak okeana, i da je voda isparila, ostavljajući za sobom slane tragove.
Ove studije rezultati su prvih dubinskih analiza uzoraka sa Benua. Očekuju se dalja istraživanja.
Коментари0
Остави коментар