B.Bu. [ Klix.ba ]

ANALIZA FIRME GREENLY

Korisnici TikToka generišu najviše ugljen-dioksida godišnje

Prema nedavnoj analizi konsultantske firme Greenly, godišnji „ugljenični otisak” TikTok-a je vjerovatno veći od emisija gasova staklene bašte iznad Grčke. Prosječan korisnik TikTok-a generiše emisiju CO2 ekvivalentnu vožnji automobilom na benzin oko 200 kilometara godišnje, piše Gardijan.

Greenly procjenjuje da su emisije TikTok-a u SAD, Velikoj Britaniji i Francuskoj u 2023. godini bile oko 7,6 miliona metričkih tona CO2. Ovo je više od emisija povezanih sa Twitter/X i Snapchat-om u istim zemljama. Ako se uzme u obzir globalni broj korisnika, ukupne emisije TikTok-a mogle bi da dostignu 50 miliona metričkih tona CO2 godišnje.

Veći ugljenični otisak TikTok-a u odnosu na Instagram (koji ima skoro duplo više korisnika) rezultat je dužeg prosječnog vremena provedenog na aplikaciji. Dok prosječan korisnik Instagrama na aplikaciji provede 30,6 minuta dnevno, korisnikci TikTok-a provode prosječno 45,5 minuta dnevno. Ovo znači više prenosa podataka i veću potrošnju energije u centrima podataka.

Ugljenični otisak i vrijeme provedeno na platformama
Prvi najveći ugljenični otisak među društvenim mrežama prema analizi Greenly-a ostvaruje Jutjub. Razlog za to je ogromna količina video sadržaja visoke rezolucije koja se prenosi i duže prosječno vrijeme koje korisnici provode na platformi.

Iako razlika u emisijama po minutu između Jutjuba i TikTok-a nije velika (2,923 grama CO2 za Jutjub naspram 2,921 grama za TikTok), prosječan korisnik Jutjuba generiše 40,17 kilograma CO2 godišnje, što ga stavlja na prvo mjesto u ukupnom zagađenju po pojedincu na društvenim mrežama.

TikTok ima drugi najveći ugljenični otisak po minutu korišćenja na društvenim mrežama, ali zbog dužeg vremena provedenog na TikTok-u, prosječan korisnik generiše 48,49 kilograma CO2 godišnje, što je više od korisnika Jutjuba (40,17 kg) i Instagrama (32,52 kg), prenosi Gradijan.

Odakle ugljen-dioksid
Oko 99 odsto ugljeničnog otiska TikTok-a dolazi od potrošnje energije u centrima podataka koji skladište, obrađuju i prenose video sadržaj. Ostali izvori uključuju punjenje uređaja nakon korišćenja platforme, ali su ti doprinosi manji.

Centri podataka koriste ogromne količine električne energije za napajanje servera i hlađenje opreme. Ako električna energija dolazi iz fosilnih goriva (kao što su ugalj ili prirodni gas), to direktno doprinosi emisiji CO2. Kada korisnik gleda video na TikTok-u ili Jutjubu, podaci se prenose sa servera do njegovog uređaja. Ovaj proces uključuje mrežnu infrastrukturu (optičke kablove, rutere, bazne stanice za mobilne mreže), koja troši energiju, a time generiše emisije ugljen-dioksida.

Korisnici troše energiju i za punjenje svojih telefona, tableta i računara dok koriste aplikacije. Punjenje uređaja koristi električnu energiju koja može dolaziti iz fosilnih goriva, što dodatno doprinosi emisijama.

Visoka osvijetljenost ekrana, obrada video zapisa i učestala upotreba uređaja, takođe, povećavaju potrošnju energije.

Kreatori sadržaja koriste uređaje visoke energetske potrošnje, poput profesionalnih kamera i računara za snimanje i pravljenje sadržaja video zapisa. Ovaj dio, iako manji u ukupnom doprinosu, dodaje emisije kroz proizvodnju, transport i upotrebu uređaja.

Hlađenje i infrastruktura centara podataka je još jedan razlog generisanja CO2. Serveri proizvode veliku količinu toplote i moraju da budu stalno hlađeni, što povećava potrošnju energije u centrima podataka.

Ako energija koja napaja ove procese dolazi iz neobnovljivih izvora, emisije CO2 značajno rastu. To je razlog zašto platforme koje koriste obnovljive izvore energije u svojim centrima podataka (kao što je TikTok-ov centar u Norveškoj) imaju manji ugljenični otisak.

TikTok nije transparentan u vezi sa emisijama CO2, za razliku od kompanija kao što su Meta i Gugl, koje objavljuju detaljne izvještaje svake godine. TikTok je, međutim, obećao da će postići „karbonsku neutralnost” do 2030. godine.