B.Bu. [ n1 ]

ŠESTOMJESEČNI EKSPERIMENT

Njemačka je završila eksperiment sa četvorodnevnom radnom nedjeljom – ovo su rezultati

Nedavno završen šestomjesečni eksperiment u Njemačkoj, u kojem je 45 kompanija testiralo četvorodnevnu radnu nedjelju, donio je zanimljive rezultate. Iako nisu sve kompanije ostale u programu do kraja, većina onih koje jesu izrazila je zadovoljstvo i namjeru da nastave sa novim modelom rada.

Eksperiment, koji su organizovale savjetnička kompanija Intraprenör i udruženje 4 Day Week Global, prvobitno je bio planiran prije dvije godine. Zbog nedostatka zainteresovanih kompanija, odložen je do 2023. godine, kada se prijavio dovoljan broj učesnika.

Od 45 prijavljenih kompanija, 41 je zaista sprovela četvorodnevnu radnu nedjelju uz pune plate zaposlenima. Ostale su ili prekinule eksperiment ili nisu u potpunosti smanjile radno vrijeme.

Prema riječima Marike Plac sa Univerziteta u Minsteru, same kompanije su mogle da odluče kako će organizovati smanjenje radnog vremena. U 85 odsto njih zaposleni su zaista radili samo četiri dana u nedjelji.

Pozitivni rezultati
Istraživači su mjerili ne samo subjektivne osjećaje blagostanja zaposlenih, već i fiziološke pokazatelje poput otkucaja srca, kvaliteta sna i uzoraka dlake, koji ukazuju na nivo stresa. Rezultati su pokazali:

Stabilnost ili rast profita: Uprkos smanjenju radnog vremena, prihodi kompanija ostali su stabilni ili su porasli.

Poboljšanje blagostanja: Zaposleni su bili manje pod stresom, fizički aktivniji i spavali u prosjeku 38 minuta duže nedjeljno.

Veća produktivnost: Iako su radili manje dana, subjektivno su osjećali da postižu više.

Karsten Majer, direktor kompanije Intraprenör, izjavio je za Blumberg:

„Četvorodnevna radna nedjelja nije samo privukla nove talente, već je pomogla i u zadržavanju postojećih zaposlenih.“

Neočekivani izazovi
Iako su rezultati uglavnom bili pozitivni, eksperiment je otkrio i neke nedostatke:

Efekti na životnu sredinu: Očekivalo se smanjenje emisija CO2 usljed manje putovanja na posao, ali su mnogi zaposleni koristili trodnevne vikende za duže izlete, čime je efekat neutralisan.

Bolovanja: Broj dana bolovanja nije se značajno smanjio.

Održivost motivacije: Stručnjaci poput Enca Vebera sa Univerziteta u Regensburgu upozoravaju da motivacija zaposlenih može opasti ako četvorodnevna radna nedjelja postane standard, a ne privremeni eksperiment.

Veber ističe i da povećana produktivnost može da dovede do intenzivnijeg rada, što bi moglo narušiti socijalne odnose i kreativnost zaposlenih.

Širenje modela skraćene radne nedjelje
Slični eksperimenti sa sličnim rezultatima sprovedeni su u Velikoj Britaniji. I tamo je većina kompanija odlučila da zadrži novi model rada. Prema anketi Galupa, 77 odsto američkih radnika, takođe, vjeruje da bi četvorodnevna radna nedjelja pozitivno uticala na njihovo blagostanje.

Ipak, organizacije poslodavaca, poput Britanskog udruženja poslodavaca (CBI), upozoravaju da ovaj model može da poveća operativne troškove i smanji konkurentnost, naročito u sektorima poput zdravstva i proizvodnje, gdje je stalna potreba za radnom snagom. Da li je ovo budućnost rada ili privremeni trend, pokazaće vrijeme.