B.B. [ RTS ]

Nova studija

Na Uranu i njegovim mjesecima možda ima uslova za nastanak života

Planeta Uran i njenih pet najvećih pratilaca možda nisu mrtvi sterilni svjetovi kako su naučnici dugo mislili. Umjesto toga, možda imaju okeane, a na njegovim satelitima je moguće i postojanje života, kažu naučnici.

Većina podataka koje astronomi imaju o Uranu prikupila je Nasina letjelica „Vojadžer 2“ koja je pored ove najdalje planete Sunčevog sistema prošla prije skoro 40 godina.

Nova analiza podataka koju su sproveli astronomi pokazuje da se posjeta „Vojadžera“ poklopila sa snažnom solarnom olujom, što je naučnike navelo na pogrešne zaključke o tome kakav je Uranov sistem.

Prvi put smo ga bliže pogledali 1986. godine, kada je „Vojadžer 2“ proletio pored i poslao senzacionalne snimke planete i njenih pet glavnih pratilaca. Mjerenja koje su obavili instrumenti svemirske letjelice pokazala su da su planeta i sateliti neaktivni, za razliku od drugih u spoljašnjem Sunčevom sistemu. Takođe su pokazali da je Uranovo zaštitno magnetno polje neobično izobličeno. Bio je kao zgnječen i odgurnut od Sunca.

Na osnovu prvobitnih podataka astronomi su zaključili da su Uran i njegovih pet najvećih mjeseca sterilni i neaktivni.

Međutim, nova analiza podataka je razriješila decenijama dugu misteriju. Tako je zaključeno da je „Vojadžer 2“ proletio u pogrešnom trenutku.

Novo istraživanje pokazuje da je upravo dok je u tom trenutku Sunce bjesnjelo, stvarajući snažan solarni vjetar koji je možda oduvao materijal i privremeno izobličio magnetno polje.

Dakle, već 40 godina imamo pogrešnu sliku o tome kakvi su Uran i njegovih pet najvećih pratilaca, naglašava dr Vilijam Dan sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

„Ovi rezultati ukazuju da bi uranski sistem mogao biti mnogo uzbudljiviji nego što se ranije mislilo. Tamo bi mogli biti mjeseci na kojima mogu da se stvore uslovi neophodni za život, možda imaju okeane ispod površine koji bi mogli da vrve od riba", smatra Dan.

Linda Spilker je bila mlada naučnica koja je radila na programu „Vojadžer“ kada su stigli podaci o Uranu. Ona još uvijek radi kao naučnik na istom programu. Rekla je da joj je drago što se došlo do novih rezultata, koji su objavljeni u časopisu "Nejčer astronomi".

„Rezultati su fascinantni i zaista sam uzbuđena što vidim da postoji potencijal za postojanje života u uranskom sistemu. Takođe sam zadovoljana što se toliko toga može otkriti sa podacima Vojadžera. Nevjerovatno je da se naučnici osvrću na podatke koje smo prikupili 1986. i pronalaze nove rezultate i nova otkrića”, kazala je naučnica.

Dr Afelija Vibisono sa Dablinskog instituta za napredne studije, koja je nezavisna od istraživačkog tima, opisala je rezultate kao „veoma uzbudljive“.

„To pokazuje koliko je važno da se osvrnemo na stare podatke, jer se ponekad iza njih krije nešto novo, što nam može pomoći da prilagodimo sljedeću generaciju misija za istraživanje svemira“, kaže Vibisono.

NASA planira da pokrene novu misiju, orbiter i sondu Uran, kako bi za 10 godina ponovo izbliza pogledali ovu planetu.

Prema riječima Nasinog istraživača dr Džejmija Jasinskog, čija je ideja i bila da se preispitaju „Vojadžerovi“ podaci, misija će morati da uzme u obzir ove rezultate prilikom dizajniranja instrumenata i planiranja naučnog istraživanja.

„Neki od instrumenata za buduću svemirsku letjelicu su u velikoj meri dizajnirani na osnovu onoga što smo saznali od Vojadžera 2 kada je proletio i zabilježio nešto krajnje nenormalno. Zato moramo ponovo da razmislimo kako ćemo tačno napraviti instrumente u novoj misiji kako bismo najbolje mogli da uhvatimo tačne podatke koji su nam potrebni za proučavanje", poručio je Jasinski.

Očekuje se da će Nasina sonda Uran stići do 2045. godine, kada se naučnici nadaju da će otkriti da li ovi udaljeni ledeni mjeseci, za koje se nekada smatralo da su mrtvi svjetovi, možda imaju mogućnost da budu dom za nastanak života.