ANTROPOLOGIJA

Životni vijek čovjeka će se produžiti

Najnoviji nalazi iz Studije globalnog tereta bolesti (GBD) 2021, objavljeni u časopisu Lanset, predviđaju da će se globalni životni vijek čovjeka povećati 4,9 godina kod muškaraca i 4,2 godine kod žena, između 2022. i 2050. godine.

Očekuje se da će povećanja biti najveća u zemljama u kojima je očekivani životni vijek niži, što će doprinijeti konvergenciji povećanog očekivanog životnog vijeka u različitim geografskim područjima. Trend je u velikoj mjeri podstaknut javnozdravstvenim mjerama koje su spriječile i poboljšale stopu preživljavanja od kardiovaskularnih bolesti, COVID-19 i niza zaraznih, urođenih, neonatalnih i prehrambenih bolesti (CMNN).

Studija pokazuje kako će stalni pomak bolesti na nezarazne bolesti (NCD) - kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, hronična opstruktivna plućna bolest i dijabetes - i izloženost faktorima rizika povezanim s NCD-om - kao što su debljina, visoki krvni pritisak, neoptimalna prehrana i pušenje - imati najveći uticaj na teret bolesti sljedeće generacije, prenosi Sajens Dejli.

Kako se teret bolesti nastavlja prebacivati s CMNN-a na NCD i s godina izgubljenog života na godine života s invaliditetom, očekuje se da će više ljudi živjeti duže, ali s više godina provedenih u lošem zdravlju. Predviđa se da će se očekivani životni vijek povećati sa 73,6 godina u 2022. na 78,1 godinu 2050. (povećanje od 4,5 godina). Globalni očekivani životni vijek (HALE) - prosječan broj godina koje osoba može očekivati da će živjeti u dobrom zdravlju - povećaće se sa 64,8 godina u 2022. na 67,4 godine u 2050. godini (povećanje od 2,6 godina).

Da bi se došlo do ovih zaključaka, studija predviđa smrtnost specifičnu za uzrok; "Osim povećanja očekivanog životnog vijeka uopšteno, otkrili smo da će se razlika u očekivanom trajanju života u različitim geografskim područjima smanjiti", rekao je doktor Kris Marej, predsjednik zdravstvenih metričkih nauka na  Univerzitetu Vašington i direktor Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu (IHME). "Ovo je pokazatelj da se, iako će zdravstvene nejednakosti između regija s najvišim i najnižim dohotkom ostati, jaz smanjuje, a najveća povećanja očekuju se u supsaharskoj Africi."

Doktor Marej je dodao da je najveća prilika za ubrzavanje smanjenja globalnog tereta bolesti intervencijama politike usmjerenim na sprečavanje i ublažavanje faktora bihejvioralnog i metaboličkog rizika.

Ti se nalazi temelje na rezultatima studije faktora rizika GBD 2021. Ta propratna studija otkrila je da se ukupan broj godina izgubljenih zbog lošeg zdravlja i rane smrti (mjerene u DALY-ima) koji se mogu pripisati metaboličkim faktorima rizika povećao za 50% od 2000. godine.

Studija, takođe, iznosi različite alternativne scenarije za upoređenje potencijalnih zdravstvenih ishoda, ako bi različite javnozdravstvene intervencije mogle eliminisati izloženost nekoliko ključnih grupa faktora rizika do 2050. godine.

"Predviđamo velike razlike u globalnom opterećenju DALY-a između različitih alternativnih scenarija kako bismo vidjeli što najviše utiče na naše ukupne podatke o očekivanom trajanju života i DALY prognoze", rekao je doktor Stajn Emil Volset, prvi autor studije koji vodi Jedinicu za suradnju GBD-a na Norveškom institutu za javno zdravlje. "Globalno, predviđeni učinci najjači su za scenario 'Poboljšani bihejvioralni i metabolički rizici', sa smanjenjem tereta bolesti za 13,3% (broj DALY-a) u 2050. u poređenju s 'referentnim' scenarijem."

Autori su, takođe, ispitali još dva scenarija: jedan usmjeren na sigurnije okruženje, a drugi na poboljšanu prehranu i vakcinisanje u djetinjstvu.

"Iako su najveći učinci globalnog opterećenja DALY uočeni iz scenarija 'Poboljšani bihejvioralni i metabolički rizik', takođe smo predvidjeli smanjenje tereta bolesti iz scenarija 'Sigurnije okruženje' i 'Poboljšana prehrana i vakcinisanje u djetinjstvu' izvan naše referentne prognoze, rekla je Amanda Smit, pomoćnica direktora za prognoze u IHME-u. " To pokazuje potrebu za kontinuiranim napretkom i resursima u tim područjima, te potencijal za ubrzanje napretka do 2050."

"Pred nama je velika prilika da utičemo na budućnost globalnog zdravlja tako što ćemo nadmašiti rastuće metaboličke i prehrambene faktore rizika, posebno one koji se odnose na faktore ponašanja i načina života poput visokog šećera u krvi, visokog indeksa tjelesne mase i visokog krvnog pritiska", zaključio je doktor Marej.

Preveo i priredio: S. Đurđić