[ rtcg.me ]

TAJNE SUNČEVOG SISTEMA

Tragovi drevnog okeana na Marsu

Nedavno objavljene topografske karate pružaju nove dokaze da je postojao drevni sjeverni okean na Marsu. Karte nude dosad najjači dokaz da je crvena planeta nekad doživjela porast nivoa mora zbog povećanja temperature i vlažne klime, što je daleko od surovog, smrznutog pejzaža koji postoji danas.

"Ono što mi odmah pada na pamet je da je postojanje okeana te veličine značilo veću mogućnost za postojanje života", rekao je Bendžamin Kardenas, docent na Pen Stejtu i glavni autor nedavno objavljene studije u časopisu Džornal of Geofzikal Riserč. "To nam, takođe  govori o drevnoj klimi i njenoj evoluciji. Na osnovu tih nalaza znamo da je moralo postojati razdoblje kada je bilo dovoljno toplo i da je atmosfera bila dovoljno gusta da održi toliko tekuće vode."

U naučnoj zajednici dugo se raspravljalo o tome je li Mars imao okean na sjevernoj hemisferi niske nadmorske visine, podsjeća Kardenas. Koristeći podatke topografije, istraživački tim uspio je da pokazže konačne dokaze o obali staroj oko 3,5 milijarde godina sa značajnom akumulacijom sedimenta, debljine najmanje 900 metara, koja je pokrivala stotine hiljada kvadratnih kilometara.

"Velika, nova stvar koju smo učinili u ovom radu bila je razmišljanje o Marsu u smislu njegove stratigrafije i sedimentnog zapisa", rekao je Kardenas.

"Na Zemlji prikazujemo istoriju plovnih puteva gledajući sediment koji se taloži tokom vremena. Mi to zovemo stratigrafija - ideja da voda prenosi sediment tako da možete izmjeriti promjene na Zemlji razumijevanjem načina na koji se sediment taloži. To je ono što smo učinili ovdje - ali to je Mars."

Tim je koristio softver koji je razvilo Geološko društvo Sjedinjenih Država za mapiranje podataka iz Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir (NASA) i laserskog visinomjera Mars Orbiter. Otkrili su preko 6.500 kilometara fluvijalnih grebena i svrstali ih u 20 grupa kako bi pokazali da su grebeni, vjerovatno, erodirane delte rijeka ili podmorski kanalii - ostaci drevne marsovske obale.

Elementi stjenovitih formacija, kao što su debljina grebena, nadmorska visina, lokacije i mogući smjerovi sedimentnog protoka, pomogli su timu da shvati evoluciju paleogeografije regije. Područje koje je nekada bilo okean danas je poznato kao Aeolis Dorsa i sadrži najgušću grupu fluvijalnih grebena na toj planeti, objasnio je Kardenas.

"Stijene u Aeolis Dorsi bilježe neke fascinantne informacije o tome kakav je bio okean", rekao je. "Bilo je dinamično. Nivo mora je bio znatno visok. Stijene su se gomilale duž bazena velikom brzinom. Tu se događalo puno promjena."

Kardenas je objasnio da na Zemlji drevni sedimentni bazeni sadrže stratigrafske zapise o razvoju klime i života. Ako naučnici žele da pronađu zapis o životu na Marsu, okean velik poput onog koji je nekad pokrivao Aeolis Dorsu, bilo bi najlogičnije mjesto za početak istraživanja.

"Glavni cilj misije rovera Mars Kjuriositi je da traži znakove života", rekao je Kardenas. "Uvijek traži vodu i tragove nekadašnjeg života. Ovo je do sada najveći trag. To je ogromnoa vodena površina, hranjena sedimentima koji dolaze s planina, vjerovatno noseći hranljive materije. Ako je bilo plime i oseke na drevnom Marsu, bile su tu. To je upravo mjesto gdje je drevni marsovski život mogao nastati."

Kardenas i njegove kolege mapirali su ono što su utvrdili da su drugi drevni vodeni putevi na Marsu. Studija pokazuje da su različita mjesta koje je posjetio rover Kjuriositi vjerojatno bila sedimentni slojevi iz drevnih rječnih korita. Drugi rad, objavljen u Nejčer Geosajensu, primjenjuje tehniku akustičnog snimanja koja se primjenjuje za posmatranje stratigrafije ispod morskog dna Meksičkog zailva, na model erozije bazena nalik Marsu.

Istraživači su utvrdili da su forme zvane fluvijalni grebeni, koji se nalaze širom Marsa, vjerovatno drevna rječna korita erodirana vodom iz velikih bazena sličnih Aeolis Dorsa.

"Stratigrafija koju ovdje tumačimo prilično je slična stratigrafiji na Zemlji", rekao je Kardenas. "Da, zvuči kao veliko otkriće kad kažemo da smo otkrili zapise o velikim vodenim putevima na Marsu, ali u stvarnosti, ovo je relativno svakodnevna stratigrafija. To je geologija iz udžbenika"

Preveo i priredio: S. Đurđić