- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
31. 10. 2021.
08:01 >> 15:08
KONCEPT ENERGIJE SVEMIRA
Informacija kao peto stanje materije
Količina informacija u vidljivom svemiru kvantifiikovana u novom istraživanju. Procjena koja mjeri informacije kodirane u česticama, otvara vrata praktičnim eksperimentima.
Istraživači su dugo sumnjali u vezu između informacija i fizičkog svemira, s različitim paradoksima i misaonim eksperimentima koji su se koristili za istraživanje kako i zašto se informacije mogu kodirati u fizičkoj materiji. Digitalno je doba podstaklo to područje istraživanja, sugerišući da bi rješavanje tih pitanja moglo imati opipljivu primjenu u više grana fizike i informatike, prenosi portal Scitechdaily.
Istraživač s Univerziteta u Portsmautu pokušava rasvijetliti tačno koliko tih informacija postoji i predstavlja numeričku procjenu količine kodiranih informacija u svoj vidljivoj materiji u svemiru - otprilike 6 puta 10 do 80 bitova informacija. Iako nije prva procjena te vrste, ta se studija oslanja na teoriju informacija.
"Informacijski kapacitet svemira tema je rasprave više od pola stoljeća", rekao je autor Melvin M. Vopson. "Bilo je različitih pokušaja procjene informacionog sadržaja svemira, ali u ovom članku opisujem jedinstveni pristup koji dodatno pretpostavlja koliko bi se informacija moglo komprimirati u jednu elementarnu česticu."
Za izradu procjene, autor je koristio Šenonovu informacionu teoriju kako bi kvantifikovao količinu informacija kodiranih u svakoj elementarnoj čestici u vidljivom svemiru kao 1.509 bitova informacije. Matematičar Klod Šenon, nazvan ocem digitalnog doba zbog svog rada u teoriji informacija, definisao je tu metodu za kvantifikovanje informacija 1948. godine.
"Ovo je prvi put da je ovaj pristup primijenjen u mjerenju sadržaja informacija svemira, a pruža jasno numeričko predviđanje", rekao je Vopson.
Nedavna istraživanja bacaju svjetlo na načine interakcije informacija i fizike, kao što je način na koji informacije izlaze iz crne rupe. Međutim, precizan fizički značaj informacija ostaje nedostižan, ali brojne radikalne teorije tvrde da je informacija fizička i da se može izmjeriti.
U prethodnim studijama, Vopson je pretpostavio da je informacija peto stanje materije uz čvrstu, tečnu, gasovitu i plazmu, a ta neuhvatljiva tamna tvar mogla bi biti informacija. Vopsonova studija takođe je uključivala izvođenje formule koja tačno reprodukuje dobro poznati Edingtonov broj, ukupan broj protona u vidljivom svemiru. Još je četrdesetih godina prošlog stoljeća britanski naučnik Edington procijenio da u vidljivom dijelu univerzuma postoji 1,5⋅1079 protona i isto toliko neutrona; po njemu je taj broj, kojim se označava ukupan broj čestica u svemiru dobio ime: Edingtonov broj. On iznosi 1,3⋅1081, i podrazumijeva sve čestice u vidljivom i u nevidljivom dijelu univerzuma. To je najveći broj u postojećem svijetu kao mjera nečega, i on je nepromjenjiv.
Iako studija zanemaruje antičestice i neutrine i postavlja određene pretpostavke o prenosu i čuvanju informacija, istovremeno ona nudi jedinstveni alat za procjenu sadržaja informacija po elementarnoj čestici. Praktični eksperimenti sada se mogu koristiti za testiranje i preciziranje tih predviđanja, uključujući istraživanja za dokazivanje ili opovrgavanje hipoteze da je informacija peto stanje materije u svemiru.
Preveo i priredio: S.Đurđić
Коментари0
Остави коментар