- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ljudi i događaji
01. 07. 2025.
07:00 >> 09:13
Ljudi i događaji - 1. jul
Radio i televizija Crne Gore podsjećaju na događaje koji su obilježili današnji dan.
69. p.n.e.
U Egiptu su vojnici proglasili Vespazijana za novog rimskog imperatora. Smatra se za jednog od najvažnijih rimskih careva. Ugušio je pobunu Jevreja, pobune u Galiji i Germaniji, obnovio snagu carstva. Podržavao je pisce i istoričare.
1888.
Stupio je na snagu Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, čiji je autor bio Valtazar Bogišić. Do njegove pojave na snazi je bio Zakonik knjaza Danila iz 1855. Opšti imovinski zakonik jedan je od najznačajnijih dokumenata u evropskoj pravnoj nauci toga vremena.
1895.
Crna Gora je, prema sporazumu s Austrijskom upravom pošta, uvela svakodnevni prevoz pošte i putnika na relaciji Cetinje – Kotor.
1907.
Uvedena je telefonska služba u Crnoj Gori. Telefonske stanice otvorene su u deset crnogorskih varoši: Cetinju, Rijeci Crnojevića, Podgorici, Baru, Ulcinju, Nikšiću, Žabljaku, Kolašinu, Andrijevici i Grahovu.
1927.
Na Cetinju je objavljen prvi broj časopisa za nauku i književnost ,,Zapisi". Urednik prve serije bio je Dušan Vuksan. Poslije Drugog svjetskog rata 1948. časopis je obnovljen pod imenom ,,Istorijski zapisi".
1966.
Na sjednici Centralnog komiteta SKJ, poznatoj kao Brionski plenum, na osnovu montiranih optužbi glavna žrtva političkog obračuna bio je Aleksandar Ranković, blizak saradnik Josipa Broza Tita. Prinuđen je da podnese ostavku.
1991.
Lideri istočnoevropskih zemalja su na sastanku u Pragu ukinuli Varšavski pakt, ustanovljen 1955. od strane Sovjetskog Saveza, Bugarske, Poljske, Rumunije, Čehoslovačke i Mađarske, kao odgovor na stvaranje NATO.
2000.
Danska kraljica Margareta II i švedski kralj Gustav XVI pustili su u saobraćaj 16 kilometara dug most između Malmea i Kopenhagena, najduži drumsko-željeznički most u svijetu. Most je omogućio da Švedska bude drumskom vezom povezana sa kontinentalnom Evropom.
Коментари0
Остави коментар