U KOTORU

Sjutra izložba Šobajićevih slika

U četvrtak, 23. aprila u "Galeriji solidarnosti" u Kotoru biće održana Izložba radova Ilije Šobajića koju je organizovao Centar za kulturu Nikšić u okviru Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću 2015.

Publika će, kako su saopštili organizatori, biti u prilici da vidi 44 rada ovog istaknutog umjetnika, iz perioda 1895. do 1938. godine. Radi se o  crtežima na papiru, tehnika olovka dok je na nekima koristio ugljen i kredu. Postavka obuhvata portrete, studije i aktove, etnografske motive i pejzaže.

Ilija Šobajić rođen je u Danilovgradu 1876. a umro u Beogradu 1953. godine. Nakon završene Realne gimnazije u Beogradu, kao stipendista Knjaževine Crne Gore odlazi na umjetničko školovanje u Beč 1895. U Beču je, u periodu od 1896-1901. godine učio na Državnoj akademiji umjetnosti. Pred završetak školovanja dobio je Nagradu profesorskog savjeta za studije akta i tom prilikom u Beču mu je priređena prva samostalna izložba.

Od 1901. obrazovanje nastavlja u Parizu, gdje 1905. završava Veliku školu lijepih umjetnosti. Za vrijeme školovanja u inostranstvu Šobajić je u Minhenu usavršio tehniku bakropisa i preduzeo niz studijskih putovanja. Obišao je najznačajnije muzeje i zbirke umjetničkih djela u Italiji, Holandiji, Belgiji, Engleskoj, Rusiji i Francuskoj.

Uz znanje francuskog i njemačkog jezika, Šobajić je bio umjetnik izuzetno širokog obrazovanja i opšte kulture. Budući da je bio daltonist, skoro da je prirodno bio opredijeljen ka grafičkoj umjetnosti. Po povratku u Crnu Goru, na Cetinje 1905. godine, dobija posao profesora crtanja i kaligrafije u Gimnaziji, Djevojačkom institutu i Bogoslovsko-učiteljskoj školi. Boravak na Cetinju, koji je potrajao do 1914. godine, bio je ispunjen čestim angažmanom na kreiranju nacrta za crnogorske poštanske marke, crnogorski novac, te prigodne plakete, medalje.

Na Cetinju je priredio i jednu izložbu, zajedno sa ruskim kolegom Tirom. Nakon završetka Prvog svjetskog rata i kratkih službovanja u Cetinju i Nikšiću, od 1919. godine do smrti, stalno živi i radi u Beogradu. Po dolasku u Beograd, postaje profesor "večernjeg akta" na Umjetničkoj školi. U Beogradu mu je priređena 1926. godine velika samostalna izložba, kojom je prezentirano 300 radova.