K. J. [ PR centar ]

Kontrast između tradicije i modernog dominantan na Balkanu

Film "DJ Ahmet" na autentičan način spaja tradiciju i modernost, tišinu i muziku, zatvorenost i slobodu, koji prevazilazi lokalni kontekst i otvara univerzalna pitanja generacija koje traže svoje mjesto u savremenom svijetu.

Kako je saopšteno na pres konferenciji u okviru Filmskog festivala Herceg Novi, film donosi priču o Ahmetu, pastiru i DJ-u koji se nalazi na raskršću prošlosti i budućnosti, nasljeđa i lične slobode.

„Taj kontrast između tradicije i modernog dominantan je i na Balkanu i u svijetu. Posebno u selima postoji velika tranzicija roditelji su odrasli bez struje, a sada njihova djeca imaju TikTok, Instagram i telefone. To je bila glavna motivacija za ovu priču“, kazao je reditelj Georgi Unkovski.

Posebnu ulogu u filmu ima muzika, koja ne prati samo radnju, već gradi dramaturšku strukturu i ritam priče.

„Od početka sam želio da napravim moderan film na selu. Muzika je za mene uvijek bila snažna inspiracija, još od djetinjstva. Želio sam da ona ovdje postane više od pozadine – da publika osjeti kako se priča razvija kao kompozicija“, rekao je Unkovski.

On je istakao i važnost vizuelnog kontrasta klaustrofobije sela i otvorenih kadrova pejzaža.

„Pejzaži su prelijepi i u njima se osjeća sloboda, dok selo nosi određenu zatvorenost. Taj kontrast zapravo najbolje oslikava unutrašnju borbu mladih za slobodu“, dodao je Unkovski.

Na pitanje da li je film namijenjen i kao generacijska poruka, Unkovski je naglasio da nije imao namjeru da docira.

„Nadam se da svako pronađe nešto u filmu. Nisam to radio planski, već sam prenio svoja iskustva, želje i osjećanja koja sam imao kad sam bio mlađi.“

Jedan od najjačih elemenata filma, prema riječima kritike, jeste upotreba tišine.

„Odsustvo muzike je ponekad jednako važan dio zvučne slike kao i sama muzika. U određenim trenucima tišina je ključna jer publika može da osjeti atmosferu i da doživi kontrast između zvuka i tišine kontrast koji svi imamo i u životu“, naglasio je Unkovski.

Glavni glumac Arif Jakup, koji u filmu tumači Ahmeta, kazao je da je ulogu doživio vrlo intimno.

Ahmet je, kako je rekao, „lik koji nosi težinu porodičnih očekivanja, ali i veliku nostalgiju i tugu zbog gubitka majke, pa svaki pogled i pokret postaje jači od riječi“.

 Govoreći o filmu „Obraz“, reditelj Nikola Vukčević, podsjetio je da njegov novi film počiva na mitu o junaštvu Nuru Doki, koji je duboko ukorijenjen u kolektivnoj svijesti Crne Gore.

„Taj mit je prosto tražio da se u današnje vrijeme napravi film koji će komunicirati sa publikom, i čini mi se da je sinoć to bilo vrlo intenzivno“, kazao je Vukčević.

On je istakao da je ekipa osam godina radila na ovom projektu, koji se temelji na istoimenoj priči Zuvdije Hodžića.

„Ako toliko dugo radite na jednom filmu, jasno je da postoji uvjerenje da u tom materijalu i događaju leži snažna nota komunikacije“, dodao je Vukčević.

Film je od novembra prošle godine na međunarodnim festivalima, a do sada je selektovan na njih 20.

„Festivali su jako selektivni, u pitanju su hiljade filmova, a vi uđete u konkurenciju od 10 do 13 ostvarenja. Sama činjenica da uopšte uđete u selekciju jeste nagrada. Danas su počeli i da vam daju plakete samo za ulazak, naglašavajući da je to uspjeh sam po sebi“, objasnio je Vukčević.

Ipak, za njega je najvažnije kako film komunicira sa publikom.

„Nagrade se dese i prođu, ali da li film ostvaruje komunikaciju koja traje, to nije zapisano u nagradama. Sinoć sam se, zajedno sa cijelom ekipom, osjećao izuzetno nagrađen upravo zbog te komunikacije i zahvalan sam hercegnovskoj publici“, naveo je Vukčević.

Glumac Edon Rizvanolli je, govoreći o svom filmskom iskustvu, istakao da je za njega bila olakšavajuća okolnost "zato što je cijela ekipa bila veoma dobra i oni su, naravno, pomogli da ja uspijem“.

„Bilo je izazovno da radim na ovom filmu, ne samo zato što je lik kompleksan i situacija veoma složena, nego i zato što smo snimali nekih četiri godine. To je bilo izuzetno zahtjevno, ali uz pomoć Nikole i svih drugih koji su radili na filmu, meni je sve to bilo malo lakše“, naveo je Rizvanolli.

Rizvanolli priznaje da mu je iskustvo iz stvarnog života pomoglo da se poistovjeti sa likom.

„Jeste i nije bilo teško. I mi na Kosovu znamo ovakve priče. Možda ovo nije priča iz mog direktnog iskustva, ali slične stvari znamo. Sjećam se i mog debija, lik je bio pravedan i to mi je pomoglo. Većinu stvari sam razumio i imao sam osjećaj kako treba da se igra, upravo zbog mog životnog iskustva“, naveo je Rizvanolli.

Na pitanje nosi li njegov lik univerzalno pitanje šta znači biti čovjek kada svi oko nas zaborave na iskonske vrijednosti, Rizvanolli je odgovorio da je to teško pitanje.

"Mislim da na kraju svi imamo ili bi trebalo da imamo tu dilemu šta znači biti čovjek. To je taj trenutak kada shvatimo suštinu. Za mene, to znači razumjeti da na kraju imamo samo jedni druge. Važno je pomoći čovjeku koji je blizu, bez obzira na vjeru, naciju i sve te podjele. To je ono što je, za mene, najvažnije“, rekao je Rizvanolli.

Glumac Aleksandar Radulović kazao je da je radnja u filmu istinita priča, navodeći da je lijepo baviti se motivima istinitosti.

"Na tome bismo svi trebali da težimo u životu, posebno danas, u vremenu koje nas oblikuje brzinom i kapitalističkom materijalnom zadovoljnošću. Često prestajemo da budemo svjesni da postoje druge kategorije, one koje nas zapravo čine ljudima. Potiremo iskonski ljudski poriv da čovjek bude dobar, a svi se mi rađamo kao dobri. Međutim, empirija i okolnosti često čovjeka učine monstruoznim. Abid, kojeg igram, upravo je personifikacija toga,“ objasnio je Radulović.

Dodaje da mu je uloga bila izazovna jer je „opozitna ne samo Edomovom karakteru, već gotovo svim likovima u filmu“.

„Svi oni imaju tendenciju da iz svoje ljudskosti riješe probleme i patnje, dok moj lik pravi zlo i još veće zlo,“ rekao je Radulović.

Govoreći o ulozi, naglasio je da je „veliko dobro uvijek tiše od malog zla“.

"Zlo je agresivno, i to je fenomen crne tačke na bijelom papiru koja postaje dominantna, dok bjelina ostaje nevidljiva. Ipak, vjerujem da će ponovo doći vrijeme kada će besa biti iznad svih nas. Danas mi često nismo dovoljno iskustveno zadojeni tim moralnim vrijednostima, jer o njima ne govorimo dovoljno,“ rekao je Radulović.

Smatra da je obraz tema o kojoj se danas gotovo i ne govori, navodeći da je to šteta.

"Ovo je film za sva vremena i za juče, i za danas, i za sutra. On miri, i mora da se tumači na taj način. Šalje jasnu poruku da se nikada više ne smiju dogoditi stvari koje su se toliko puta ponavljale na našim prostorima", poručio je Radulović.

Ko-scenaristkinja Melina Pota Koljević istakla je da je na novom filmu radila sa velikim zadovoljstvom, u saradnji sa rediteljem Nikolom Vukčevićem i Anom Vujadinović, sa kojom je zajednički razvijala scenario.

Kako je navela, proces je bio složen, sa brojnim verzijama i dugim razgovorima sa rediteljem, ali je upravo to doprinijelo univerzalnosti priče.

„Udaljili smo se od same početne priče i mislim da je to bilo dobro, jer smo je time učinili univerzalnijom. Ova priča se ne tiče samo Balkana, ona se tiče cijelog svijeta. Živimo u vremenu u kojem su pojmovi časti, poštenja, ljudskosti i pravde dovedeni u pitanje na globalnom nivou“, naglasila je Pota Koljević.

Posebno je istakla važnost djece u filmu, ali i u društvu uopšte.

„Naše osnovne ljudske vrijednosti brane i pošteni ljudi, ali i djeca. Danas upravo djeca pokazuju kojim putem treba ići. Nažalost, mi odrasli često smo zadojeni negativnim emocijama, pa opstanak civilizacije počinje da zavisi od onih najčistijih među nama, a to su djeca“, rekla je Pota Koljević.

Direktor fotografije Đorđe Stojiljković kazao je da je "Obraz" je prvi njegov igrani film na kojem je počeo da radi.

"Pripreme su krenule još pred kraj moje završne godine studija, a film je premijeru, kao moj sedmi igrani projekat. Time želim da pokažem koliko je cijeli proces trajao i kakav je put bio", naveo je Stojiljković.

Smatra da je bio veliki izazov kroz sve to vrijeme ispratiti kontinuitet, držati se likova i prenijeti oštrinu i emociju.

"Sve to sam pokušao da izrazim kroz igru svjetlosti i tame, koja nam je pomogla da prikažemo moralnu dilemu i dramu koju film nosi sve vrijeme", naveo je Stojiljković.

Producent Milorad Radenović kazao je da gdje su god tražili u Crnoj Gori podršku, da su im vrata bila otvorena, od Malësije do Starog Bara.

"Ljudi su prepoznali našu iskrenu želju da film realizujemo i upravo zahvaljujući toj zajedničkoj energiji uspjeli smo. Ponosni smo i na činjenicu da film komunicira i sa međunarodnom publikom. Potvrdu za to dobili smo na festivalima održanim prije crnogorske premijere – od Njemačke do Egipta, Indije, Italije i Španije. Iako je kontekst crnogorski i balkanski, tema je univerzalna, i to smatram najvećim uspjehom ovog filma“, naveo je Radenović.

Koproducent Ivica Vidanović smatra da ovaj film nije nastao samo po nekom obrascu.

"Upravo to je vjerovatno jedan od najvećih kvaliteta koji će ovaj film upisati zlatnim slovima u kinematografiju Crne Gore i svih zemalja koje su učestvovale u procesu", istakao je Vidanović.

Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.

Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.