Filmovi o gubitku, slobodi i portretu Dragoljuba Đuričića

To je sapšteno na pres konferenciji u okviru Filmskog festivala Herceg Novi, na kojoj su govorile ekipe igranih filmova koji su u konkurenciji za Grand Prix Filmskog festivala Herceg Novi – „Yugo Florida“ i „Dobre djevojke“ kao i ekipa dokumentarnog filma o bubnjaru Dragoljubu Đuračiću.
Reditelj filma „Yugo Florida“, Vladimir Tagić, istakao je da je polazna tačka priče bio lični odnos sa ocem, ali da mu nije bila namjera da snimi autobiografski film.

„Jeste, polazna tačka bio je autobiografski momenat koji se tiče mog odnosa sa ocem, ali nisam želio da pravim autobiografski film iz prostog razloga što smatram da je za publiku najvažnije da li film funkcioniše kao film i šta on njima poručuje. To da li je 30, 50 ili 60 odsto autobiografski, manje je važno. Publika treba da se identifikuje sa filmom zbog njega samog, nevezano za to da li zna da je to moja priča ili fikcija. Te tri tačke jesu posveta mom ocu, nešto što ostaje između njega i mene. Imam ojsećaj da me je ovaj film izlijčio, da mi je cijeli rad na njemu bio terapija i da sada mogu da zatvorim to poglavlje“, rekao je Tagić.

Pojasnio je da mu je bilo ključno da se izbjegne lični realizam.

„Nije cilj da se vrtim u krug svojim problemima. Za film je važno ono što je najbolje za priču, koncept i ideju. Scenarista Milan odigrao je ključnu ulogu da pročisti scenario i da priđemo materijalu objektivnije“, istakao je Tagić.

Govoreći o univerzalnoj temi gubitka, Tagić je rekao da nas gubici podsjete da je sve prolazno, ali to brzo zaboravimo.

„Veliko je pitanje koliko iz tih situacija zaista izvučemo suštinske promjene i koliko uspjevamo da budemo bolji ljudi. Nisam siguran u to i zato to ostavljam otvoreno, da svaki gledalac sam da odgovor“, rekao je Tagić.

Nikola Pejaković i Andrija Kuzmanović tumače oca i sina, a Tagić pojašnjava da odluka o glumačkoj podjeli nije bila duga, već je presudilo jasno razumijvanje likova.

Glumac Andrija Kuzmanović, koji igra Zorana, rekao je da je Vladimir vrlo precizan i da zna šta hoće.

„Inspirativno je bilo igrati Zorana, lika koji trpi cijelu radnju, iako je protagonista. Lako je otići u patetiku ili bijes, ali ključ je bio u tome da pokažemo njegovu unutrašnju borbu. On bježi od samog sebe, svjestan je da ne želi da liči na oca, a ipak ponavlja iste obrasce. Mislim da svi mi lutamo kroz život tražeći sebe, pa tako i on. Ako ljudi, poslije gledanja filma, makar pomisle na svoje roditelje ili ih pozovu, smatram da smo uspjeli“, naveo je Kuzmanović.

Glumica Jana Milosavljević, koja igra Emu, ističe da je njen lik spolja okružen ljudima, ali duboko usamljena.

„Ema je zarobljena u svijetu površnosti i lažnih emocija. Susret sa Zoranom je trenutak prepoznavanja i empatije. To su situacije koje se dešavaju u stvarnom životu – često smo okruženi ljudima, a ojsećamo se usamljeno, dok nas ponekad potpuni stranci razumijeju bolje nego najbliži“, rekla je Milosavljević.

Producentkinja Marija Stojanović je naglasila da je proces bio dugotrajan, ali temeljan.

„Nije bilo teško, koliko dugotrajno. To je maraton, potrebno je strpljenje. Ali kroz takav rad dobijemo kvalitetnu pripremu, od scenarija do rada sa glumcima. Što se distribucije tiče, vjerujem da film nosi snažnu emociju koja se retko viđa u našoj kinematografiji i nadam se da će publika željeti da ga pogleda, iako je drama“, rekla je Stojanović.

Koproducent Ivan Marinović je istakao da ga je iskrenost scenarija impresionirala.

„Marija je producentkinja i mojih filmova, i vjerujem joj bezrezervno. Iznenadilo me što Tagić radi jednu ovako dirljivu i emotivnu priču. Njegov kratki film pokazao je veliki talenat, a ovaj projekat je odmah probudio moje interesovanje. Mislim da je ovaj film nedostajao našoj kinematografiji. Previše se kalkuliše oko festivala i plasmana, a ovdje je postojala čista potreba da se priča ispriča iskreno“, rekao je Marinović.

Govoreći o filmu „Dobre djevojke“ glavna glumica, Jara Sofia Ostan, je kazala da je važno za djevojke koje odrastaju da vide da mogu, da prate same sebe i da rade ono što osjećaju, a ne uvijek da slušaju šta društvo ili drugi ljudi kažu, kako bi trebalo da budu.

„Nekad ljudi očekuju od tebe da budeš "dobra djevojčica", da budeš vrlo tiha, da budeš uvijek pristojna i prezentabilna, ali ne moraš uvijek da budeš takva, možeš biti svoja i možeš pratiti svoju intuiciju. I mislim da je to ono što je stvarno važno i što ovaj film takođe pokušava da pokaže svima“, rekla je Ostan

Glumica Staša Popović kazala je da se povezala sapričom u filmu koja se fokusira na to kako djevojke odrastaju zajedno, kako zajedno pronalaze put i kako je svaka pojedičano prikazana na poseban način.

„Jer svaka djevojka, odnosno svako biće tokom odrastanja bori se sa ličnim pitanjima i ono što mi se jako dopalo je način na koji smo se svi zajedno sklopili.  Moja gluma se sastojala od niza slojeva, za većinu djevojaka je to bilo i prvo iskustvo rada na filmu, tako da jeste jedno ogromno iskustvo. Ali načili smo kako ostati hrabar, kako naći zabavu u tome čime se baviš, a sve to je bilo mnogo lakše postignuti jer smo svi bili zajedno od početka do kraja“, navela je Popović.  

Kostimografkinja Gilda Venturini kazala je da je za nju najzahtjevniji dio bio koji se tiče vode, i to je bila realizacija sna.

„Puno smo razmišljali kako da ostvarimo ovakav oblik slike“, rekla je Venturini.

O  ostvarenju „Čovjek lavina“, rediteljke Slobodanke Radun i produkciji Jasmine Karajlović i Karla Kalezića, filmu koji donosi višeslojni prikaz života i stvaralaštva muzičara i kulturnog poslenika Dragoljuba Đuričića, kroz spoj muzike, intime i društvenog angažmana, rediteljka Slobodanka Radun je kazala da je ritam bio ključna nit filma i da je ideja bila da se ispreplete više priča.

„Htjeli smo da napravimo film koji govori i o muzici, i o jednoj epohi, i o angažovanju čovjeka duboko ukorijenjenog u sredini u kojoj je živio. Dragoljubov ritam bio je presudan, jer nas je vodio da svakoj temi damo prostor i da budemo što iskreniji i uvjerljiviji. Za mene lično važan trenutak bio je kada smo film prvi put prikazali njegovom sinu, jer je to bila tačka preokreta  da li će prepoznati oca i osjetiti film kao istinit“, rekla je Radun.

Ona je  dodala da je i reakcija producentkinje Jasmine Karajlović bila podjednako značajna, jer je upravo zahvaljujući njoj ušla u projekat.

„Jasmina je Dragoljuba jako dobro poznavala, i bilo mi je važno da znam da smo ispratile trag koji smo željele“

Govoreći o naslovu, Radun je istakla da je film u početku nosio radni naziv “Ritam života”

„Kako smo radili, shvatili smo da je Dragoljub imao toliko različitih strana,  kako je radio, kako se odnosio prema ljudima ,  da se metafora lavine sama nametnula. To zaista jeste lavina, i kada smo izgovorili ’Čovjek lavina’, sve je sjelo na svoje mjesto“, navela je Radun.

Producentkinja Jasmina Karajlović podsjetila je da je ideja o filmu nastala još dok je Đuričić bio živ.

„Snimali smo radionice s namjerom da napravimo film edukativnog karaktera o značaju muzike i neformalnog obrazovanja. Nažalost, pandemija i njegova smrt zaustavile su taj proces. Dugo nijesam znala šta da uradim sa materijalom, jer je sve bilo veoma emotivno. Tek nakon dvije godine odlučila sam da nastavimo. Bez Slobodanke, film ne bi izgledao ovako – ona je imala hrabrosti i znanja da sagleda Dragoljubovu veličinu“, rekla je Karajlović.

Ona je naglasila da je Đuričić bio mnogo više od muzičara.

„On je bio čovjek van svog vremena, svaki njegov postupak nosio je univerzalnu poruku. Živio je ideju ’investicije bez interesa’, i to je ono što ga je činilo posebnim“, zaključila je Karajlović.

Producent Karlo Kalezić istakao je da je film nastao zahvaljujući saradnji regionalnih autora i podršci prijatelja iz različitih zemalja.

„Imali smo sjajnu podršku u Makedoniji i veliko zadovoljstvo da snimimo Vlatka Stefanovskog, kao i saradnju sa autorskom ekipom iz Beograda. Sinoćnja premijera na Forte Mare bila je poseban trenutak za sve nas.“

Kalezić je dodao da Đuričića najbolje opisuje rečenica Vlatka Stefanovskog:

„To je tip od onih likova koji bi išao da spašava ranjenike. Bio je čovjek velikog srca, pravi patriota i izdanak ove zemlje.“

Više informacija o programu FFHN tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/  ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.

Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, sponzor m:tel, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.