Mi.M. [ PR Centar ]

Vujović: Svi nadležni da predano rade na uspostavljanju efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjem

UNESCO je garancija da razvoj uskladimo sa održivim politikama, u skladu sa vrijednostima koje baštinimo, i konvencijama i pravilima čiji smo potpisnici, a država će pokazati da ima kapacitet, volju i odgovornost da zaštiti ono što je jedinstveno ne samo za Crnu Goru, već za cijelo čovječanstvo.

To je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, povodom pitanja stanja očuvanosti Kotora najvažnijeg simbola kulturne i prirodne baštine Crne Gore, upisanog na UNESCO listu svjetske baštine.

Ministarka je podsjetila da je Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a na svojoj 46. sjednici razmatrao i usvojio izvještaje o stanju konzervacije dobara svjetske baštine u Crnoj Gori: Izvještaj o stanju konzervacije Nacionalnog parka Durmitor, Izvještaj o stanju konzervacije Venecijanskih utvrđenja iz 16. i 17. vijeka i Izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

„Najveću pažnju i diskusiju izazvalo je pitanje stanja očuvanosti Kotora najvažnijih simbola kulturne i prirodne baštine Crne Gore, upisanog na UNESCO listu svjetske baštine. Prvobitna verzija odluke komiteta podrazumijevala moratorijum na sve nove i postojeće projekte, uključujući i one koji imaju pozitivne ocjene samog UNESCO-a i sve potrebne dozvole u skladu sa zakonima naše države. Takva odluka je za Crnu Goru mogla značiti ozbiljnu finansijsku i reputacionu štetu“, navela he Vujović.

Ukazala je da su, zahvaljujući intenzivnim diplomatskim aktivnostima, bilateralnoj podršci koju je kao ministarka kulture i medija dobila od više država članica Komiteta, posebno Turske, Katara, Bugarske i Kazahstana, usvojeni amandmani koji mijenjaju suštinu ove odluke.

„Komitet je, uvažavajući napore koje je Crna Gora u međuvremenu preduzela, umjesto moratorijuma dao prostor da unaprijedimo pravne administrativne i institucionalne politike i uskladimo ih sa pravnim okvirima, da bi obezbijedili efikasno upravljanje područjem“, rekla je Vujović.

U isto vrijeme, kako je pojasnila, država je jasno obavezana da, između ostalog: izradi procjenu kumulativnih uticaja do sada odobrenih HIA studija nakon 2023. godine, da završi reviziju menadžment plana Opštine Kotor, osigura da dio prostornog plana Crne Gore koji se odnosi na Kotor u potpunosti integriše preporuke Komiteta za svjetsku baštinu i da sva donesena dokumenta dostavi Centru za svjetsku baštinu na razmatranje ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti kulturnog dobra.

„Rok za podnošenje novog izvještaja o stanju očuvanosti kulturnog dobra je 1. februar 2026. godine. Na ovaj način izbjegnuti su pravni postupci za projekte koji su već započeti ili imaju saglasnosti, a jasno su definisane i odgovornosti država članica za sprovođenje predloženih mjera“, navela je ministarka.

Prema njenim riječima, decenije devastacije koje su se dešavale pod okriljem loših politika trebalo je da dođu na naplatu.

„Ali ne, dok god mi imamo odgovornost – činićemo sve što je u našoj moći. Ova generacija donosi nova pravila ponašanja i visoki nivo odgovornosti. UNESCO nije prepreka razvoju, već garancija da razvoj uskladimo sa održivim politikama, u skladu sa vrijednostima koje baštinimo, i konvencijama i pravilima čiji smo potpisnici“, poručila je ministarka.

Zahvalila se svima koji su predanim radom pomogli da se dodje do konsenzusa.

„Nadam se da ce svi akteri kojih se ova tema tiče, a smatram da se tiče svih nas, shvatiti ovu odluku Komiteta kao podsticaj da radimo svi na uspostavljanju efikasnog modela upravljanja, onim najvrednijim sto imamo, a to su kulturna i prirodna bastina naše zemlje. Od nas zavisi“, rekla je Vujović.