- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
05. 07. 2025.
17:58 >> 17:58
Održana promocija knjige Život i po (Jagoda Buić privatno i javno) Svjetlane Hribar u Podgorici
U subotu, 5. jula 2025. u 11 časova u Kosmos knjižari u Master kvartu održano je predstavljanje knjige Život i po (Jagoda Buić privatno i javno) autorke Svjetlane Hribar. Riječ je o monografiji posvjećenoj životu i radu hrvatske umjetnice Jagode Buić, koja je upravo objavljena u izdanju Nove knjige i Kosmos izdavaštva - izdanje za Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Djelo je nastalo iz susreta i razgovora autorke sa Jagodom Buić tokom perioda od petnaest godina. Ova izuzetna priča praćena je brojnim fotografijama kako umjetničkih djela, tako i onim iz života velike umjetnice.
Pored autorke, na promociji je govorio Rade Šerbedžija, koji je bio blizak prijatelj sa Jagodom Buić, a razgovor je vodila Marija Vujošević, urednica u izdavačkoj kući Nova knjiga.
Predstavljanje je otvoreno čitanjem odlomka iz knjige - pisma koje je sama Jagoda Buić uputila autorki Svjetlani Hribar, a u kojem navodi i specifične ideje o tome kako želi da njena biografija izgleda. Odlomak je čitao Rade Šerbedžija. Autorka je govorila o svom poznanstvu sa umjetnicom i kako je zapravo slučajno došlo do toga da bude njen biograf - upoznale su se kako bi radile intervju, ali taj susret je prerastao u blisko višegodišnje poznanstvo. Sastajale su se na različitim mjestima, Jagoda bi govorila, a Svjetlana zapisivala, pa tako u knjizi imamo riječi umjetnice praćene komentarima i zapažanjima autorke.
Rade Šerbedžija, koji je bio blizak prijatelj sa Jagodom Buić, govorio je o njenoj izuzetnoj ličnosti, strasti prema teatru koja ih je i spojila i tome kako je njihova povezanost ostala cjeloživotna. Publika je imala priliku da iz prve ruke čuje anegdote i detalje njihovog prijateljstva. Promocija knjige završena je čitanjem pjesme koju je Rade Šerbedžija napisao Jagodi, povodom otvaranja njene izložbe u Londonu. Ova knjiga će, složili su se Svjetlana i Rade, biti od izuzetne važnosti za cijeli region, budući da daje jedinstven uvid u život i djelo jedne od najznačajnijih umjetnica sa naših prostora, pojedinosti iz njenog nesvakidašnjeg života, ali je i svjedočanstvo jednog vremena.
Jagoda Buić (1930 - 2022) rođena je u Splitu. Nakon školovanja u Splitu i Dubrovniku, upisuje Akademiju primijenjenih umjetnosti i dizajna, a paralelno studira Istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Potom upisuje Akademiju u Beču, koju završava kao dobitnica Rektorove nagrade za najbolji diplomski rad. Usavršava se u Rimu i Veneciji u oblastima filmske scenografije i kostimografije.
Nakon diploma u Zagrebu i Beču započinje njen intenzivan angažman u hrvatskim pozorištima. Autorka je oko dvjesta kostimografija i scenografija. Šezdesetih godina se afirmiše kao tapiseristkinja i živi i radi u Parizu. Brak sa potpredsjednikom Svjetske banke dr. Hansom Vutkeom bio je razdoblje u kojem je izlagala, ali nije radila ništa novo - posvetila se suprugu i pratila ga na putovanjima svijetom.
Nakon njegove smrti 2000. godine, vraća se umjetnosti i radi u svom ateljeu u Provansi u papiru i kartonu, izlošci postaju monumentalniji, da bi se nakon deset godina okrenula metalu – predmetima sakupljenim po francuskim otpadima, spojenim u sadržajne skulpture duhovitih naziva. Na kraju svog istraživanja u materijalima, stigla je i do stakla – venecijanskih majstora duvača, koji su prema njenim skicama stvarali objekte, prvi put izložene na velikoj retrospektivnoj izložbi u Trstu 2013. Godine. Tokom života priredila je više od osamdeset samostalnih izložbi i učestvovala na više stotina grupnih. Njeni radovi nalaze se u muzejima i galerijama širom svijeta i brojnim javnim zgradama i privatnim kolekcijama. Među mnogim nagradama međunarodnog značaja ističe se Gran Prix „Itamaraty“ Bienala u San Paolo (Brazil, 1975). Umrla je u Veneciji 2022. godine.
Svjetlana Hribar (Zadar, 1952) živi i radi u Rijeci, u dnevniku Novi list. Kao novinarka u rubrici Kultura, napravila je više stotina intervjua s umjetnicima svih opredjeljenja, pisala o njihovom djelu, izvještavala sa festivala u Hrvatskoj i inostranstvu. Osim u Novom listu, objavljivala je tekstove u Slobodnoj Dalmaciji, Večernjem listu, Nacionalu, pisala za Oko, Vijenac, Zarez, Svijet, Razglede, Ludus... Bila je redovan gost MESS-a, BITEf-a, Mittelfesta u Cividaleu, kao i slovenskih muzičkih i pozorišnih festivala. Kolumnistkinja je portala Autograf i ArtKvart.hr. Među osnivačima je riječkog HKD Teatra koji je pokretač Međunarodnog festivala malih scena, danas jednog od vodećih pozorišnih festivala u Hrvatskoj. Kao urednica je potpisala (zajedno s kolegama Natašom Govedić i Zdravkom Zimom) dvije knjige Dalibora Foretića – Iluzija nije opsjena (pozorišne kritike) i Mrakovi grada svjetlosti (političke kolumne). Kruna njenog autorskog rada su knjige Ritmovi nemira - zapisi iz života Oskara Danona i Život i po o velikoj umjetnici pozorišta i tapiserije Jagodi Buić.
Коментари0
Остави коментар