B.B.

Izložba na Cetinju

"Bajkovita priča koja nas uvodi u svijet azerbejdžanske kulture"

Izložba „Azerbejdžanski tepih: Dijalog sa prirodom“, koju organizuju Narodni muzej Crne Gore i Nacionalni muzej tepiha Azerbejžana, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju.

U Narodnom muzeju ističu da je su izložbi predstavljena 24 vrijedna umjetnička djela iz kolekcije Nacionalnog muzeja tepiha Azerbejdžana - tepisi, proizvodi od tepiha i skice koje odražavaju bogatu kulturu, pogled na svijet, način života i tradiciju azerbejdžanskog naroda od 18. vijeka do modernog doba.

Otvarajući izložbu, ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da ona predstavlja jedinstvenu priliku da se upoznamo sa izuzetnom tradicijom tkanja tepiha, koja, ne samo da odražava bogatu kulturnu baštinu Azerbejdžana, već i simbolizuje dijalog između čovjeka i prirode.

"Tradicionalni azerbejdžanski tepisi koje imamo priliku da vidimo, utkali su u sebe motive prirode – od geometrijskih oblika koji podsjećaju na drveće, do živopisnih ptica i mitoloških stvorenja. Svaki tepih priča priču o neodvojivoj vezi između ljudi i njihovog prirodnog okruženja, naglašavajući važnost njegove zaštite", kazala je Vujović.

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore Jakša Ćalasan istakao je da je izložba nastavak saradnje dva muzeja, koja je počela izložbom Narodnog muzeja u Bakuu, na kojoj su prikazane narodne nošnje Crne Gore iz bogatog fonda Etnografskog muzeja.

"Iako prostorno udaljene, naše dvije države povezuje čuvanje tradicionalnih zanata od zaborava. Danas su ova društva zato i bogatija, što nam svjedoče i izloženi eksponati. Tepisi sadrže različite motive koji nose važnu simboliku u azerbejdžanskoj kulturi. Njihov prostorni raspored saopštava nam bajkovitu priču koja nas uvodi u svijet te kulture", kazao je Ćalasan.

Direktorica Nacionalnog muzeja tepiha Azerbejdžana dr Armina Melikova podsjetila je da je azerbejdžanski muzej prvi muzej tepiha u svijetu, osnovan 1967. godine, i da danas ima preko 12 hiljada eksponata.

"Azerbejdžanski tepisi su dio sistema naše države, od trenutka strižanja ovaca, procesa dobijanja vune do pravljenja tepiha koji nas prate kroz cio život", kazala je Melikova i naglasila da je ova godina za njih jako bitna jer će biti domaćini COP 29, sjednice Кonferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, kojoj je i posvećena ova izložba.

Na izložbi je izloženo više vrsta azerbejdžanskih tepiha: varni, zili, aghajli, shikhli, jairli, alpan, narli, kao i proizvodi od tepiha kao što su chul, heiba, mafrash i lamagabaghi. Međusobno se razlikuju po jedinstvenoj umjetničkoj strukturi, harmoniji boja, delikatnosti i jedinstvenim šarama. Ovi eksponati proizvedeni su u tkačkim centrima Širvan, Guba, Baku, Gazak, Кarabah i Tabriz, a bogati su stilizovanim zoomorfnim i cvjetnim ornamentima. Posebno mjesto među primjerima primijenjene umjetnosti zauzimaju tepisi i skice za tepihe iz savremenog doba, koje su radili nacionalni umjetnici Latif Karimov, Kamil Alijem i Eldar Mikajilzade.

Izložba koja je organizovana uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Ministarstva kulture Republike Azerbejdžan biće otvorena do kraja avgusta.