Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

B.B.

09. 07. 2024. 11:23 >> 11:24

Počinje muzički program Grad teatra

Sjutra koncert Vlatko Stefanovski tria i CSO-a

Koncertom Vlatko Stefanovski tria i Crnogorskog simfonijskog orkestra kojim će dirigovati Džijan Emin, otpočeće muzički program „Grada teatra“, sjutra, 10. jula, u 21 čas, na sceni između crkava.

Koncert se, kako napominju u Grad teataru, realizuje u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore.

Vlatko Stefanovski rođen je 1957. godine u Prilepu (Makedonija), u porodici koja je bila aktivna u pozorišnom životu. Sa trinaest godina počeo je da svira gitaru. U svojim kasnim adolescentskim godinama formirao je grupu “Leb i Sol”, koja je postala jedno od najznačajnijih imena na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije. Grupa “Leb i Sol” izbacila je četrnaest albuma i imala turneje po čitavom svijetu. Počevši od sredine devedesetih godina, Stefanovski je izgradio veoma uspješnu solističku karijeru. Snimio je izuzetne solističke albume i numere, kao što su: “Kauboji i Indijanci”, “Sarajevo”, “Vlatko Stefanovski”, “Kula od karti”, “Thunder from the Blue Sky” i drugo.

Saradnja sa Miroslavom Tadićem na albumima: “Kruševo”, “Treta majka”, “Live in Belgrade” and “Live in Zagreb”, stavila je fokus na virtuoznost Vlatka Stefanovskog kada je u pitanju akustična gitara i želja za daljim proučavanjem makedonske tradicionalne muzike.

U posljednjih nekoliko godina nastupao je i snimio numere sa mnogim poznatim umjetnicima širom svijeta, kao što su: Tomi Emanuel, Stohelo Rozenberg, Džiboni, Jan Akerman, Teodosij Spasov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Z., Manu Kače, Toni Levin, Orkestar vojske Slovenije i mnogi drugi.

Stefanovski je poznat po svojoj jedinstvenoj tehnici kada je riječ o sviranju gitare i autentičnim melodijama koje stvara. Sa svojim muzičkim sastavom Vlatko Stefanovski Trio nastupao je širom svijeta. Dobio je nagradu ’’Doctorate honoris causa“ za svoj doprinos na polju umjetnostu i to na Univerzitetu Sveti Kirilo i Metodije u Skoplju (Makedonija), 2007. godine.

Crnogorski simfonijski orkestar nastupio je prvi put 14. decembra 2007. godine na Cetinju i ubrzo postao okosnica muzičkog života u Crnoj Gori. Na preko petsto koncerata u zemlji i inostranstvu (Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska, Rusija, Turska, Albanija, Francuska) sa njim su, između ostalih, nastupili: Monserat Kabalje, Miša Majski, Ivo Pogorelić, Ilja Gringolc, Roman Simović, Miloš Karadaglić, Denis Šapovalov, Simon Trpčeski, Stefan Milenković, Konstatin Lifšic i mnogi drugi istaknuti dirigenti i solisti. Dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra od sezone 23/24 je renomirani francuski umjetnik, crnogorskih korijena, Mark Korović.

Na repertoaru Crnogorskog simfonijskog orkestra, nalaze se djela različitih stilskih karakteristika od muzike baroka do savremenog stvaralaštva.

Džijan Emin je svestrani muzičar sa velikim muzičkim iskustvom, rođen u Skoplju (Makedonija). Bilo da je bio prva horna Makedonske filharmonije, njegovom vještom izvođenju improvizovane muzike i džeza, dirigovanju internacionalnim orkestrima, komponovanju i aranžiranju partitura za potrebe filma i pozorišta, sviranju gitare i klavijature u rok bendovima, produciranju albuma ili pak činjenice da je bio umjetnički direktor mnogih festival - Džijan svakog puta briljira, dodajuću u sve što radi svoj jedinstveni umjetnički izraz i neuporedivu muzikalnost.

Osim što se smatra za jednog od vodećih savremenih muzičara Makedonije i regiona, Džijan je stekao popularnost i širom svijeta.
Na koncertu će biti izvedene numere Bistra voda, Cukni vo drvo, Čuvam noć od budnih, Istok zapad telepatski, Ja nisam tvoj, Jovano, Jovanke, Kalabalak, Kandilce, Kao kakao, Kumova slama, Skopje, Talasna dužina i Utrinska tema.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније