M.M.

MSUCG

Izložbom „Crna Gora danas“ država konačno dobija svoj sistem vrednovanja

Izložba „Crna Gora danas“, na kojoj će djela predstaviti preko 100 savremenih crnogorskih umjetnika na pet izložbenih lokacija u Podgorici, predstavlja sliku emancipovane države koja konačno dobija svoj sistem vrednovanja i muzejski tretman.

To je saopšteno na pres konferenciji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) povodom otvaranja izložbe „Crna Gora danas“, koja će biti otvorena danas od 17 do 20 sati u Dvorcu Petrovića, Perjaničkom domu, Galeriji MSUCG-a, Udruženju likovnih umjetnika Crne Gore i Galeriji RTCG.

Direktor MSUCG Vladislav Šćepanović podsjetio je da je izložba započela idejom da kustosi te institucije počnu obilaziti ateljee po Crnoj Gori.

„Ta ideja je u startu bila inspirativna za sve kustose. Shvatili smo da je to projekat koji će trajati više godina i da ga nećemo moći realizovati za jednu godinu, jer je misija MSUCG da imamo bazu podataka svih umjetnika“, naveo je Šćepanović.

Kazao je da se na izložbi, koja je postavljena u pet prostora, predstavlja preko 100 umjetnika, ocijenjujući da s aspekta kvantiteta predstavlja jednu od najvažnijih izložbi savremene crnogorske scene danas.

„Ideja nam je da vidimo šta će se desiti nakon ove izložbe u smislu kako ćemo dalje promovisati savremenu crnogorsku umjetnost van granica Crne Gore. Ovo je početak iz kojeg će nastati reprezentacija za različite izložbe koje ćemo imati širom svijeta i regiona“, rekao je Šćepanović.

Najavio je da će izložba sljedeće godine biti predstavljena u Brazilu, a da su u planu i druge destinacije.

„Ova izložba je za nas bila najizazovnija i željeli smo pokazati najviše“, rekao je Šćepanović.

Najavio je da će MSU od ove izložbe početi naplaćivati ulaz.

„Karte za MSUCG će biti pet eura za obilazak svih pet prostora u okviru ove izložbe, tri eura za grupne posjete i dva eura za studente, srednjoškolce i penzionere. Počinjemo raditi kao muzej u svakom pogledu, tako da je to još jedna novina koju smo uveli za ovu i predstojeće izložbe“, kazao je Šćepanović.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je izložba "Crna Gora danas" je jedna od rijetkih, koja će nas obogatiti i učiniti istorijskim svjedocima crnogorske savremene umjetnosti.

„Ova izložba predstavalja sliku emancipovane Crne Gore koja konačno dobija svoj sistem vrednovanja i muzejski tretman, od identifikovanaja, skupljanja, čuvanja do predstavljanja. Sada znamo koga imamo, ko nas predstavlja i ko su akteri savremene crnogorske scene“, navela je Vujović.

Kazala je da je savremena umjetnost Crne Gore postojala i bez muzeja, ali sa, kako je navela, rizikom da bude vrednovana mimo nekritičkih i neumjetničkih kategorija.

„Napokon u nacionalnoj metropoli u pravom smislu se prepoznaje, vrednuje i daje odgovarajući muzejski tretman Crnoj Gori danas. Zanemariti odnos prema savremenosti značilo bi da unaprijed zanemariti odnos prema budućnosti, zato je ova izložba jos jedan u nizu dokaza da je transformacija Centra savremene umjetnosti u MSU bila opravdana i da ovo jedan od uspješnih projekta kojem svedočimo“, rekla je Vujović.

Koordinatorka projekta „Crna Gora danas“ Maša Vlaović kazala je da su u projektu učestvovali su svi kustosi MSUCG-a, koji su imali zadatak da istraže pojave u vizuelnim umjetnostima na teritoriji Crne Gore.

„Istraživanje je obuhvatilo i umjetnike koji vode porijeklo sa ovog područja a žive i stvaraju van granica Crne Gore, kao i one koji su na privremenom radu ili studijama u inostranstvu. Istraživanje je sprovedeno prema utvrđenoj metodologiji rada“, navela je Vlaović.

Kazala je da su aktivnosti predviđene projektom izložbe, publikacije i prezentacija crnogorske savremene umjetnosti u našoj državi i van njenih granica, kao i edukativni programi namijenjeni stručnoj i široj javnosti.

„Osim navedenih, aktivnosti predviđene projektom jesu i formiranje baze podataka o svakom crnogorskom umjetniku i praćenje cjelokupne umjetničke scene. Ovaj projekat prati publikacija koja sadrži nazive selektovanih radova i imena umjetnika na ovoj izložbi. Takve publikacije će pratiti izložbe koje će se realizovati za pet godina (koliko traje projekat), dok će se konačna publikacija, u kojoj bi bili registrovani svi umjetnici, priredila i zaokružila na kraju projekta“, rekla je Vlaović.

Pojasnila je da su kustosi timski osmislili izložbe.

„Koncepcije izložbi i izbor djela umjetnika koji su odgovarali zadatoj temi, u okviru pet izložbenih prostora, diktirala je kustoska vizija koja se temeljila na povezanosti umjetničkih djela temom, motivom, kompozicijom, idejom sličnosti“, navela je Vlaović.

Ukazala je i da će djela autora koja nisu zastupljena na ovoj izložbi biti prezentovana u okviru budućih izložbi tokom petogodišnjeg trajanja projekta, u skladu sa kustoskim koncepcijama izložbi.

Vlaović je pojasnila da svaka izložba ima svoj podnaslov, i to: u izložbenom prostoru Dvorca Petrovića naziv je „Pejzaž koji nas posmatra“, u Perjaničkom domu „Identitet“, u Galeriji MSUCG-a „Žive slike“, u ULUCG-u „Fragmenti sna“ i u Galeriji RTCG „Tehnostruktura“.

Kustoskinja segmenta izložbe „Pejzaž koji nas posmatra“ Anita Ćulafić kazala je da je pejzaž oduvijek bio jedan od najradije biranih motiva u crnogorskoj umjetnosti, što zbog svoje dinamike i raskoši, što zbog simboličkih i imaginativnih potencijala i njegove uloge u izgradnji identiteta.

„Percepcija se s vremenom mijenjala, kao i sam pejzaž, te su se i preokupacije umjetnika kretale od čisto likovnih u smislu kompozicije, boje, svjetlosti, forme, fakture, do konceptualnih, koje se bave različitim društveno uslovljenim pojavama koje neminovno uključuju, mijenjaju i hibridizuju pejzaž“, navela je Ćulafić.

Pojasnila je da izložba pruža pogled na ovu temu iz različitih pozicija, naglašavajući ulogu čovjeka i odgovornost u odnosu prema prirodi.

„Izložba „Pejzaž koji nas posmatra“ prikazuje prirodu kao mjesto umjetničke inspiracije i središta ideja o slobodi, ljepoti, imaginaciji, suživotu, brizi i odgovornosti iz perspektive crnogorskih umjetnica i umjetnika različitih generacija, medijskih i konceptualnih pristupa“, rekla je Ćulafić.

Kustoskinja segmenta izložbe „Fragmenti sna“ Biljana Keković kazala je da ta izložba predstavlja tematsko čvorište vezano za intimne kosmologije, paralelne svjetove i imaginarne prostore.

„Zajedno sa Nikolinom Zuber napravile smo selekciju od 33 umjetnika, obuhvata slike, skulpture, crteže, fotografije, objekte i instalacije. Koncepcijski radovi se intermedijalno i generaciski prepliću i korespodiraju na nivou jezika i vrijednosti, strvarajući živi tok boja, linija, oblika i ritma“, navela je Keković.

Kazala je i da umjetnici zastupljeni na ovoj izložbi na lucidni način izražavaju svoje ideje i istine, kao i da jasno jasno osjećaju puls vremena u kojem žive.

Kustoskinja segmenta izložbe „Identitet“ Natalija Đuranović kazala je da tu postavku sačinjavaju djela deset autora, navodeći da ih okuplja koncept Identiteta kao širokog pojma, kao i različite teme u vezi sa njim.

„Umjetnici, odnosno radovi koje smo selektovali su rađeni i ispoljavaju duh novog vremena, (odnos umjetnosti i društvene stvarnosti), djela su u različitim medijima, i zanimljiva, postavka je harmonična, usaglašena, radovi rezoniraju jedan sa drugim, autore spaja aktuelnost i originalnost u izrazu“, navela je Đuranović.

Smatra da je tematika segmenta Izložbe „Identitet" aktuelna, savremena i interesantna za publiku.

„Autori su zaokupljeni društvenom zbiljom, procesima, odnosima, relacijama, svakodnevicom, okolinom i, pomoću umjetnosti kao društvenog fenomena, razvijaju svoje umjetničke izraze na osnovu svojih ličnih priča i iskustvenih perspektiva. Radovi ukazuju na društveni sadržaj u kojem nastaju upućujući ekspresi kao poruku posmatraču smještenom unutar fenomena savremene umjetnosti, koja se zasniva na supstituciji estetskog društvenim sadržaje umjetničkog rada“, rekla je Đuranović.

Kustoskinja segmenta izložbe „Žive slike“ Anja Marković kazala je da angažovana umjetnost, pozicionirana unutar modernih i savremenih umjetničkih tokova, neprekidno preispituje svoje temelje i svrhu reflektujući širu političku stvarnost unutar njih.

„Kroz direktne i žive slike (koje donose kako slike, tako i tekstovi i muzika) otvaraju se ili potvrđuju, ali i ujedinjuju naši vidici. Ova izložba nudi uvid u složenost društvenih i političkih pitanja Crne Gore i poziva publiku na promišljanje i aktivno učešće u tim temama. Umjetnici su tako nastavili da upiru prstom tamo đe boli. Ne zato što se angažovana umjetnost poistovjećuje sa zlom kritikom, već zato što je ona odraz želje da postanemo bolji”, navela je Marković.

Kustos segmenta izložbe „Tehnostruktura“ Vuk Vuković kazao je da se na toj izložbi predstavlja šest umjetnika, a da je posvećen tehnologiji i arhitekturi.

„Ono što držimo bitnim jeste da nema pogleda (percepcije i znanja) na tehnologiju koji uveliko već nije tehnoficiran, teleshematizovan, kao što je iskustvo o prostoru sažeto u arhitekturi kao izrazu oblikovane ospoljenosti koja je poprimila formu, oblik, izraz“, rekao je Vuković.

Kazao je da se umjetnici u svojim djelima odupiru tehnologiji i da se vraćaju taktilnom i iskustvenom čulu, „koje im je važno i bez čega nema ničega“.