Aleksandra Bošković [ Portal RTCG ]

PREDSTAVNICA U VENECIJI

Pripreme pred Bijenale: Umjetnička revolucija Darje Bajagić

Mlada vizuelna umjetnica Darja Bajagić, porijeklom iz Crne Gore, umjetničku pažnju privlači po evropskim i svjetskim galerijama, a svojim avangardnim radom predstavljaće Crnu Goru na Venecijanskom bijenalu umjetnosti koje je najavljeno u aprilu.

Bajagić će se u Veneciji predstaviti sa projektom koji se bavi ostrvom i nekadašnjim logorom Mamula, a ova umjetnica je provela čak dvije godine istražujući istoriju Mamule u crnogorskim državnim arhivima.

Odvažna i spremna da crnogorskoj umjetnosti ponudi nešto drugačije, Darja iza sebe ima impresivnu biografiju, pa sa ponosom ističe da je bila prva crnogorska državljanka koja je završila Fakultet za umjetnost Jejl Univerziteta. 

"Veoma sam srećna zbog odluke i zahvalna na prilici da predstavljam Crnu Goru na ovako prestižnom međunarodnom kulturnom događaju. Ovo je jedinstvena prilika za mene kao umjetnice, jer ne predstavljam samo sebe. već i Crnu Goru. To je privilegija i takođe dvostruka odgovornost, kojoj se radujem da je ispunim najbolje što mogu", započinje Darja priču za Portal RTCG. 

Darjin rad se sastoji od kreiranja serije slika i skulptura. One će kroz fokus na kompleksnu i višedimenzionalnu istoriju Mamule ispitati i reflektovati teme kulture kolektivnog sjećanja i našeg odnosa prema zajedničkom istorijskom naslijeđu.

"Ovaj prikupljeni materijal integrisan je u radove zajedno sa karakterističnim referentnim i simboličkim intervencijama", pojasnila je ona. 

Darja inače u svojim radovima predstavlja zlokobnije aspekte stvarnosti, često, kako navodi, putem dihotomija.

"A to je sve izraz dualnosti u kojima postojimo; ne kao optužba za nepravdu, već kao poziv na ponovno razmatranje. Da citiram Ota Mjula: „Umjetnik uklanja tabue. Ono što zaista šokira je suočavanje sa činjenicama. Ima mnogo toga da se pokaže", navela je Darja. 

Projekat sa kojim predstavlja našu zemlju u Veneciji je pod nazivom "It Takes an Island to Feel This Good" (Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj).

Kustosira Ana Simona Zelenović, a organizuje ga Muzej savremene umjetnosti Crne Gore.

Zelenović je ranije zapisala da kroz ovaj rad Bajagić razmatra teme kroz slikarstvo i skulpturu, fokusirajući se na kompleksnu i slojevitu istoriju Mamule - tvrđave koja je pretvorena ukoncentracioni logor za vrijeme Benita Musolinija, a revitalizovana prije skoro deset godina stranim investicijama kao luksuzni hotel. 

"Radovi Bajagić se zasnivaju na istraživanju, te i ovaj projekat spaja arhivski materijal sa referentnim okvirom i simboličkim intervencijama karakterističnim za njen rad. U svojoj deceniju dugoj praksi, umjetnica istražuje ambivalentnost slike, dualnost njene predstave, simbola i značenja. Istraživačka praksa Bajagić bavi se našom recepcijom, percepcijom i iskustvom slika i drugih vizuelnih reprezentacija uprkos nedostatku ili baš uslijed pojave datih istorijskih i socijalnih kontekstualizacija. Eksperimentišući sa stvaranjem i korišćenjem simboličkih i značenjskih sistema, umjetnica istražuje kako je značenje proizvedeno kroz vizuelnost i kako mišljenja dobijaju oblik u savremenom društvu zasnovanom na slici", stoji u zapažanju Zelenović. 

Impresivna putanja obrazovanja: od Čikaga do prestižnih stipendija

Darja iza sebe ima impresivnu putanju obrazovanja. Pohađala je najveće umjetničke škole, a državnu srednju školu završila je u Čikagu. 

Nakon toga je četiri godine provela na Pacifičkom sjeverozapadnom koledžu umjetnosti u Portlandu, u Oregonu, sa kojeg sam stekla diplomu likovne umjetnosti u intermedijima. 

"Neposredno nakon toga sam pohađala Fakultet za umjetnost Jejl Univerziteta u Nju Hejvenu, u Konektikatu. Magistrirala sam likovnu umjetnost u slikarstvu i radu grafičke umjetnosti, u klasi od 21 studenta. S ponosom mogu da kažem da sam bila prva crnogorska državljanka koja je završila Fakultet za umjetnost Jejl Univerziteta. Tokom kombinovanih osnovnih i postdiplomskih studija, bila sam Lemelson stipendista. Te stipendije su zasnovane na zaslugama sa pokrivenom punom školarinom koja se dodjeljuje jednom studentu godišnje", pojasnila je Darja.

Tako je postača primjer izuzetnog talenta koji obećava, a nakon studija živi i radi u Njujorku skoro pet godina, da bi se sada nastanila u Čikagu, gdje u provodi jedan dio vremena.

Odrasla u Kairu, obilje kultura veliko iskustvo

Trenutno je na relaciji Luštica-Čikago. Njena porodica je napustila Crnu Goru kad je bila beba, pa je odrasla u Kairu. 

"Nakon skoro deset godina provedenih tamo, preselili smo se u Sjedinjene Države, gdje sam provela ostatak djetinjstva, mladosti i ranog zrelog doba. Iskustva koja nosim iz Egipta i Sjedinjenih Država nisu bila ništa manje nego divna. Srećna sam što sam imala priliku da iskusim takvo obilje kultura i perspektiva - i to tako rano, u godinama mog formiranja. Zahvalna sam što sam oblikovana tako živopisnim i stimulativnim okruženjima. Prednost ove vrste multikulturalne izloženosti, u djetinjstvu i adolescentskom periodu, je sklonost da budete prilagodljiviji novom i nepoznatom i, kao takvi, prihvatljiviji, otvorenog uma i nesvrstani u vašim pogledima", kaže Darja. 

Prema njenim riječima, ne uklapam se ni u jednu kulturu kojoj „pripadam“ ili kojoj je bila izložena.

"Udobno se uklapam na ivicu svake od njih. I to je, sve u svemu, povoljna pozicija u mom profesionalnom životu, kao umjetnice, iako u suprotnom može stvoriti neprijatne situacije", kazala nam je ona. 

Ljubav prema umjetnosti dijeli sa majkom, koja je po struci diplomirani pravnik, ali je istovremeno i umjetnica koja je izlagala na međunarodnom nivou, širom Evrope, Bliskog istoka i Sjedinjenih Država.

"Članica je Udruženja primijenjenih umjetnika Crne Gore, kao i Međunarodne federacije umjetnika i Nacionalnog saveza umjetnika Rusije. Njen rad je opisan kao „potpuno drugačiji stil od stilova na koje smo svi navikli“, što je opisao Šerif Loutfi, vlasnik Orient Express galerije u Kairu, Egipat. Moj otac, diplomirani ekonomista, bio je direktor predstavništva spoljnotrgovinske firme Industrijaimport u Kairu", otkrila je naša sagovornica. 

Izložba u Njujorku jedan od najznačanijih događaja

Darja je u svojoj devetogodišnjoj karijeri imala tri samostalne institucionalne izložbe, 14 grupnih institucionalnih izložbi i preko stotinu samostalnih i grupnih izložbi u istaknutim galerijama i muzejima širom Evrope i SAD-a.

"Sve izložbe su mi ostale u lijepom sjećanju. Međutim, može se reći da moje prvo „veliko“ solo izlaganje bilo u Room East Galeriji u Njujorku. To je jedan od najznačajnijih događaja u mojoj ranoj karijeri, s obzirom na to da je to bila moja prva izložba posle postdiplomskih studija i u Njujorku. Prijem je bio prilično veliki i pun entuzijazma. Legendarni Džeri Salc, viši likovni kritičar i kolumnista Njujork magazina i dobitnik Pulicerove nagrade, ocijenio je kao jednu od „Deset najboljih umjetničkih izložbi godine“ u Njujork magazinu, rekavši: „Moj naklon, najperspektivnija mlada umjetnica koju sam vidio prošle nedjelje bila je 25-godišnja Darja Bajagić iz Room East-a", pohvalila nam se umjetnica. 

Crna Gora zemlja sa spektakularnom prirodom 

Darja voli Crnu Goru i kaže za nju da je neizmjerno lijepa zemlja sa spektakularnom prirodom.

"Cijenim i uživam u kvalitetu svog života ovdje, u poređenju sa životom u velikim gradovima. Na Luštici sam okružena prostranim. zelenim pejzažima i imam otvoren pogled i skoro neposredan pristup moru. Mirno je i tiho, a klima je blaga", prenosi Darja svoje utiske za naš portal. 

Ono što joj se ne sviđa jeste suočavanje sa neugodnim situacijama, a to je, kako navodi, rezultat geografske lokacije i ograničenog pristupa mnogim stvarima.

"Bilo da se radi o proizvodima ili uslugama, koje su mi inače lako dostupne u Sjedinjenim Državama. To je cijena koju treba platiti, čini se, da bi se živjelo u „divljoj ljepoti“ Crne Gore, kako se često opisuje", poručuje ona. 

Uzore nema, ali ima umjetnika čijim se radovima divi i poštuje ih.

"Jedan od njih je Boris Luri, Amerikanac koji je preživio Holokaust i postao umjetnik, pisac i suosnivač NO!Art. To je nezavisni, slobodarski, avangardni umjetnički pokret, započet 1959. godine u Njujorku", otkrila je umjetnica. 

Narodni muzej na Cetinju ima dinamičnu kolekciju, crnogorska umjetnička scena odvojena od šire evropske 

Pošto je relativno nova u zemlji, kazala nam je da ne može tvrditi da je u potpunosti upoznata sa umjetničkim i kulturnim događajima u Crnoj Gori.

"Ipak, stalno se trudim da to budem. U Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, na primjer, otkrila sam dinamičnu i sveobuhvatnu izloženu kolekciju i preporučila bih onima koji je nisu posjetili da to učine", istakla je ona. 

Iznenađuje je koliko je crnogorska umjetnička scena fokusirana na zemlju i region.

"Nažalost, čini se da je u velikoj mjeri odsječena od šire evropske - da ne pominjem, globalne - umjetničke scene. To je ogromna medvjeđa usluga umjetnicima koji rade u Crnoj Gori, koji žele uspostaviti svoje mjesto na međunarodnom planu. Postoji mnogo toga što može i treba da se uradi da se sruše te granice, ili barijere, kako bi se stvorila fluidnija i povezanija umjetnička zajednica među zemljama", navela je Bajagić. 

Sa druge strane, raduju je promjene kao što je to bio slučaj sa javnim pozivom za predstavljanje Crne Gore na Venecijanskom Bijenalu.

"Nadam se da će se ovakav način rada i dalje praktikovati u Crnoj Gori, za boljitak njenog društva, vezano za umjetnost kao i ostalo", zaključila je Darja.