Biljana Babović

MIŠO JOSKIĆ ZA PORTAL

Izazov uskladiti estetiku, poruku i kontekst murala s okolinom

Poznati podgorički umjetnik Mišo Joskić, poznat je po crtanju prelijepih i živopisnih murala. Svojim djelima ukrasio je zgrade u glavnom gradu i dao im novi, urban izgled i Podgoricu makar malo približio evropskim metropolama. Za Portal RTCG priča o svom opredjeljenju za uličnu umjetnost, njenim prednostima i manama, najvećim izazovima i borbi protiv kiča.

Joskić ističe da je ulična umjetnost za njega oblik izraza koji se odvija van tradicionalnih umjetničkih prostora poput galerija ili muzeja. Mogu biti različite forme - murali, grafiti, instalacije ili performansi, ali je svim oblicima cilj da umjetnost bude dostupna širokom spektru ljudi u javnom prostoru.

Umjetnici preko ulične umjetnosti, osim potrebe da nešto eststski urede, mogu slati različite poruke, ukazivati na svoje stavove o svijetu u kojem žive ili reakciju na aktuelna dešavanja. Joskić smatra da je potrebno i veoma važno da umjetnici budu angažovani.

"Angažovani umjetnici igraju važnu ulogu u tumačenju i oslikavanju stvarnosti. Njihovi radovi mogu potaknuti razmišljanje, postaviti pitanja i potaknuti društvene promjene. Smatram da je važno podržavati umjetnike koji se bave temama koje su relevantne za društvo i potiču na razmišljanje", naglašava Joskić.

Komentarišući porednosti i mane ovakvog vida slikarstva, Joskić naglašava da je u suštini svako djelo dobro ako sadrži sve ono što jedno likovno djelo treba da sadrži, bez obzira na čemu je ono urađeno, da li je to papir, platno, drvo, kamen ili zid.

"Djela u galerijama i na fasadama imaju različite kontekste, ali oba imaju snagu da izazovu pažnju. Prednost ulične umjetnosti je u tome što može privući pažnju šire publike i komunicirati s ljudima koji možda ne bi posjetili galeriju. Prednosti uključuju i dostupnost i demokratizaciju umjetnosti. Mane, s druge strane, mogu uključivati kontroverze oko legalnosti i estetskog ukusa. Loša strana je i što je ulična umjetnost podložnija propadanju", objašnjava Joskić.

Od opština i države potrebne jasne smjernice kako bi ulična umjetnost dobila svoje mjesto 

Do prije nekoliko godina nije postojala ni opcija da se dobije dozvola za oslikavanje murala, ali kako kaže ovaj umjetnik, u zadnje vrijeme je to počelo da se pomjera nabolje.

"Opštine i država mogu podržati uličnu umjetnost stvaranjem jasnih smjernica i procedura za dobijanje dozvola. Takođe, važno je podržati umjetničke projekte kroz finansijsku podršku i promovirati kulturnu raznolikost kroz javne prostore", kaže on.

Ovu vrstu umjetnosti treba, ističe, popularisati i zainteresovati mlade umjetnike, a jedna od načina je organiziranje umjetničkih festivala, radionica i takmičenja.

Potrebno je, ističe, stvarati i javne prostore za izlaganje umjetničkih radova, što može privući mlade umjetnike.

"Edukacija o umjetničkom nasljeđu i vrijednosti ulične umjetnosti, takođe može podstaći interes mladih", naglašava umjetnik.

Joskić je nadavno završio dva murala posvećena crnogorskoj arhitektici Svetlani Kani Radević na uglu Vučedolske i Njegoševe ulice i Ljeposave liku iz legendarne serije Živka Nikolića "Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo", koju je igrala glumica Ljiljana Kontić. Mural je oslikao na zgradi u Ulici Svetozara Markovića. Ti murali su dio projekti "Izuzetne žene Crne Gore" koji je realizovala Ambasada Holandije u saradnji sa Centrom za ženska prava.

Ističe da ovakvi radovi traže istraživanje i senzitivan pristup.

"Kreiranje murala posvećenih kompleksnim likovima zahtijeva istraživanje i senzitivnost prema karakterima. Važno je uhvatiti suštinu likova i prenijeti je kroz umjetnički izraz. Rad na takvim muralima može biti izazovan, ali istovremeno i inspirativan.
Planiram da nastavim istraživanje različitih tem kroz svoje radove, uključujući i one posvećene ličnostima ili kulturnim aspektima. Novi projekti često proizlaze iz ličnog interesovanja i angažmana u zajednici", naglašava Joskić.

Najveći izazov i najzahtjevniji rad je upravo, kaže, rad na ovakvim muralima, jer se kontekst oslikanog mora uskladiti s okolinom.

"Svaki rad nosi svoje izazove, ali možda je najzahtjevnije bilo usklađivanje estetike, poruke i konteksta murala s okolinom u kojoj se nalazi. Razumijevanje specifičnosti svakog prostora ključno je za stvaranje umjetničkog djela koje će rezonirati s publikom", ističe ovaj umjetnik.

Za zaustavljanje kiča potreban širi angažman, street art samo jedan od elemenata u tom procesu   

Na pitanje koliko umjetnik može biti slobodan u street artu, a da se pritom to ne protumači kao vandalizam ili napad na društvene norme, Joskić kaže da umjetnik može biti slobodan u izražavanju svojih ideja, ali je važno poštovati zakone i regulacije.

"Saradnja s lokalnim vlastima i zajednicom može pomoći u stvaranju umjetničkih radova koji se doživljavaju kao doprinos kulturnom bogatstvu, a ne kao vandalizam", navodi Joskić.

Ulična umjetnost, naglašava on, može doprinijeti kulturnom dijalogu i podizanju svijesti o estetskim vrijednostima, ali zaustavljanje kiča traži širi društveni angažman.

"Zaustavljanje kiča zahtijeva širi društveni angažman, obrazovanje i promjene u percepciji umjetnosti i kulture. Street art može biti jedan od elemenata tog procesa, ali nije sam dovoljan", zaključuje Joskić.