Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

Б.Б.

09. 12. 2023. 17:18   >>  17:18 1

TAMARA VUJOVIĆ ZA PORTAL RTCG

Poboljšati status umjetnika, zaštititi novinare i slobodu govora

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović za Portal RTCG ističe da je Crna Gora država kreativnih ljudi, kojima treba dati slobodu da stvaraju i da će joj to biti jedan od glavnih ciljeva. Ministarstvo će, kako je kazala, pomoći gradnju Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Kuće arhitekture, habova, ali i tražiti načine da poboljša status umjetnika. Medijska strategija je, naglašava, otvorila polje na kojem se može uraditi mnogo toga za medijski pluralizam, ali i veće poštovanje i zaštitu novinara.

 

  • U Nacionalnom programu razvoja kulture naznačen je put u narednih nekoliko godina. Šta su prvi koraci koji se mogu preduzeti iz te agende? Šta je Vaša vizija?

- Za početak, željela bih da istaknem činjenicu da imam dva glavna cilja, teme - koji se ogledaju i u heštegovima koje ovim putem najavljujem da će se aktivno koristiti u budućnosti: #slobodnakreativnost #ponosninaCG

Vjerujem da je Crna Gora država kreativnih ljudi. Mi smo takođe, država ponosnih ljudi i treba svi da budemo ponosni na svoj identitet. Zajednički identitet koji potiče od različitosti, a ne jednakosti. Koji čini da je svako ponosni član društva koje osjeća kao svoje! Kultura, koja je u srži svakog naroda, ne odražava samo istoriju i vrijednosti, već uglavnom odražava identitet, njegujući osjećaj pripadnosti, razumijevanja i inspiracije, izražavanjem onoga ko smo, kako promišljamo, kako stvaramo našu priču i dalje je dijelimo sa svijetom. Istovremeno, mi smo slobodni ljudi. Želimo da budemo slobodni i prosperitetni u Evropi. Samo slobodan čovjek može da bude kreativan!

Kao osoba, građanin i ministarka, posvećena sam njegovanju i čuvanju okruženja koje neguje slobodu duha, misli, govora, izražavanja, okruženja koje je katalizator živahne kulturne raznolikosti i u isto vrijeme izražavanja individualnog i kolektivnog identiteta, ali i kao katalizator napretka i inovacija.

Ova sloboda ne samo da osnažuje svakog građanina, već i otključava potencijal, daje prostor za rast i podiže novu generaciju kreativnih i slobodoumnih ljudi koji će dodatno doprinijeti živoj dinamici nacije. Time ćemo izgraditi bolju i zdraviju zemlju, a samim tim i ulažemo u zajedničku budućnost. Govoreći o ponosu, slobodi misli i stvaralaštva, ne treba zaboraviti ni naše istaknute umjetnike, pjesnike, pisce i glumce, slikare, muzičare, koji su nepresušni izvor inspiracije, kao što su Lubarda, Lalić, Kovać, Nikolić, Đurić, Stanić, Tošković...

Očuvanje i promocija kulturnog nasljeđa ima ogroman značaj i jedan je od najvažnijih prioriteta mene kao ministarke. I ovo je pitanje ponosa, "obraza"- države.

Kulturna baština nepokretna i pokretna, materijalna i nematerijalna, treba biti analizirana, sagledana na aspekta stanja u kome se nalazi, ugroženosti, potrebe njene revalorizacije i valorizacije, potrebe i tendencija da se u najvećoj mogućoj mjeri obnovi, restaurira, konzervira, istraži, sačuva na korist svima, jednom riječju. Svi znamo da je ogromna vrijednost naše baštine. Za ovo su lijek - procedure, stroga i temeljno sprovedena analiza, inovirani zakoni o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o kulturi, unaprijeđenje u radu nadležnih uprava i institucija zaštite u kulturi, unapređenju kadrovski i organizaciono.

  • Koja je Vaša strategija na polju razvoja kulture i promocije kulturnih dobara Crne Gore?  

- Dok pominjemo stvaranje naše priče i njeno širenje ka spolja, napominjem da kulturna diplomatija i turizam igraju značajnu ulogu, promotera kulture i imidža naše države. Kulturni sadržaji moraju biti više predstavljani međunarodnoj publici, u smislu kulturnog turizma, u Crnoj Gori i u inostranstvu.

Takođe, razvoj kulture treba strateški promišljati kako na nacionalnom, tako i na nivou opština. U tome očekujem sinergiju, nikako preklapanja i trošenja snaga. Posebno je važno znati aktere kulture regiona i uvezivati ih u zajedničke projekte.

Ne zaboravimo politike uključivanja svih građana u aktivnosti vezane za kulturu. Postati konzument kulture, bez ograničenja, bez stigme. Kultura je pokretač rasta i jačanja zajednice. Kultura spaja. Ona nije ekskluzivitet elita, ona je inkluzivna politika učestvovanja.

Kada govorimo o prioritetima: #slobodakreativnosti i # ponosninaCG upravo definišu ono, što se nadam, da će biti - legacy - mog mandata.

Sloboda, imaginacija i kreativni rad, donose rezultate, kreiraju napredak države i stvaraju osjećaj ponosa.

  • Koji su glavni infrastrukturni projekti na čijoj realizaciji ćete raditi?

- Osim što su objekti i konstrukcija, institucije kulture su čvorišta kulturnog nasljeđa, vizije i kreativnosti. Stoga je podrška njima i njihov razvoj od suštinskog značaja. Ovo ne podrazumijeva samo izazove planiranja, aktivnosti i radova, već i široku dugoročnu viziju.

Među glavnim infrastrukturnim projektima koji imaju uticaj biće i projekat novog kulturnog centra, novog huba, Podgorice u zelenom okruženju. To će podrazumijevati i izgradnju Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja i Kuće arhitekture, između ostalih, kao novog vida komunikacije savremene svjetske umjetnosti sa Crnom Gorom, ali i predstavljanja naše umjetnosti svijetu.

Posvećeni smo radu na očuvanju funkcionalnosti, restauraciji i renoviranju kulturnih objekata i znamenitosti. To uključuje radove na objektima Narodnog muzeja na Cetinju i uređenje njihovih izložbenih prostora u svim jedinicama, po pravilima, poboljšanje ekološke efikasnosti zgrade Ministarstva kulture i medija i ustanova kulture, u pogledu grijanja i održavanja zgrada. Nove izložbene prostore i reorganizaciju nekih postavki, kao i proširenje kapaciteta pojedinih jedinica muzeja. Prostorni kapaciteti problem su i Arhivu, Biblioteci...

Ne zaboravimo važan aspekt, pristupačnost, inkluzivnost. Obavezali smo se da obezbijedimo pristupačnost i upotrebljivost i stoga je jedan od predstojećih projekata nova biblioteka za osobe sa oštećenim vidom, s obzirom da već postojeća ne zadovoljava potrebe.

  • Esnafska udruženja umjetnika godinama ukazuju na mala izdvajanja Ministarstva za njihov rad. Imate li plan kako to promijeniti i omogućiti umjetnicima da bolje rade i žive?

- Udruženja su veoma važna i imaju ključnu ulogu, posebno ona koja zastupaju interese velikog broja umjetnika. Ova udruženja su registrovana, prema važećim zakonima, kao nevladina udruženja. To je žalosna situacija, jer su takva udruženja onemogućena da na primjer, konkurišu na pozive Ministarstva, osim za NVO.

Međutim, treba uzeti u obzir i rješavati pritužbe na nedostatak adekvatnih uslova za rad, što je važan aspekt. S tim u vezi, smatram da je naša dužnost kao Ministarstva da obezbijedimo ove uslove.

Postavlja se i pitanje reprezentativnosti. Osim toga, zakoni bi trebalo bolje da definišu prava, obaveze i odgovornosti ovih udruženja, uključujući registre članstva i ulogu države u pružanju pomoći njihovim aktivnostima.

Svi ovi aspekti problema će se razmatrati i razgovaraće se i sa predsjednicima udruženja.

Ministartvo kulture i medija će u narednom periodu nastaviti sa radom na izmjeni Zakona o kulturi i zakona iz oblasti kulturne baštine, uz sveobuhvatne konsultacije sa sektorom kulture, uključujući strukovna udruženja.    

  • O potrebi da se u nekoliko opština u Crnoj Gori otvore pozorišta govori se intenzivo u posljednje vrijeme. Koliko je ta inicijativa realna i da li ćete je i kako podržati?

- Otvaranje novih pozorišta bi, naravno, unaprijedilo i stimulisalo kulturnu scenu i njenu dinamiku. Ako gradovi pokazuju interesovanje i imaju potrebna sredstva, kadar, prostor, smatram da je to dobar znak, jer je neophodno razvijati pozorišnu kulturu u svim dijelovima Crne Gore. Smatram da je svaka inicijativa priča za sebe i smislu podrške. Kao ministarka, moram da vodim računa o svim aspektima i kriterijumima. Pozorišta su ustanove kulture sa velikim brojem zaposlenih, koje su na gradskim budžetima. Neka lokalne samouprave naprave svoje analize i procjene. Iz svoje perspektive, rekla bih da sam sklonija da podržim priče koje se razvijaju postepeno, poput one tivatskog Centra za kulturu, ključnoj produkcijskoj kući u gradu, koja svojim resursima i snagom producira nekoliko predstava i sadržaja godišnje, angažuje umjetnike po projektu, izvodi ih u svom gradu, gostuje sa tim predstavama i prima gostujuće predstave.

To je model održivosti u kulturi i tako se odabiraju samo kvalitetni sadržaji.

U gradovima sa razvijenom pozorišnom kulturom i publikom, podržala bih osnivanje pozorišta tek nakon detaljne analize potreba publike, drugih aspekata i ostale elemente kulturne ponude grada. Na kraju, odluka o osnivanju je na lokalnoj samoupravi.

  • Nedavno je Vlada usvojila Medijsku strategiju 2023 - 2027 sa Akcionim planom za 2023. i 2024. čiji je budžet nešto preko 24 miliona eura. Prvi put dobijamo takav dokument. Šta su najvažniji ciljevi i zadaci zacrtani u njemu?

- Medijska startegija je dobra polazna osnova za kreiranje zdravijeg medijskog ambijenta u Crnoj Gori. Najvažniji element Strategije je Fond za medijski pluralizam. On se puni iz državnog budžeta u iznosu od 0.09% BDP-a. Usvajanjem medijskih zakona trebao bi biti 0.2%. Njime se finansiraju komercijalni mediji da proizvode sadržaj od javnog značaja. Važno je znati da pokušavamo regulisati sistem tako da mediji koji nemaju neki oblik samoregulacije, mediji koji nisu registrovani, koji krše standarde ne mogu da apliciraju na ovaj konkurs.

Jako važna stavka strategije su aktivnosti vezane za povećanje medijske pismenosti, od osnivanja Savjeta za medijsku pismenost, edukacije, kampanje.

Takođe, predviđeno je i osnivanje mreže za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje što je korak naprijed ka zdravijem medijskom okruženju. Predviđene su 104 akcije i teme u istom cilju, 68 će izvoditi Ministarstvo, a ostalo AEM.

Naravno, ono što je mnogo važnije od svega je usvajanje seta medijskih zakona, koji su najvažniji okvir za sprovođenje i Medijske strategije i za regulisanje tržišta, obaveza medija, regulisanje ambijenta u društvu uopšte. Cilj nam je omogućiti medijski pluralizam, osigurati što više standarde izvještavanja, poštovanje principa profesionalnosti i etičnosti, zaštita građana od lažnih vijesti, govora mržnje, neprimjerenih sadržaja, posebno zaštita maloljetnih lica. Što se tiče zakona, oni su prioritetni, jer regulišu oblast zaštite novinara, slobode izražavanja, slobode govora, definišu pojam novinar, bave se zaštitom integriteta nezavisnog novinarstva, uvode načine zaštite članova Savjeta RTCG i AEM, povećavaju ingerencije AEM, regulišu status lokalnih emitera, status portala i mnogo drugih benefita za Crnu Goru.

Ipak, u medijima se mora trčati silno, da bi se ostalo u mjestu, jer današnjica nudi nove medije, nove načine komunikacije i nove izazove u njihovoj regulaciji.

  • Jeste li za kratko vrijeme koliko ste u Ministarstvu kulture i medija uspjeli da mapirate glavne probleme koje treba rješavati?

- Od početka svog mandata pokušavam da prođem kroz cio resor Ministarstva i da se široko upoznam i steknem uvid u trenutno stanje, bilo kroz posjete ustanovama kulture, aktivno slušajući zaposlene i dobijajući njihove proaktivne povratne informacije i poglede na izazove i ciljeve, kao i na dosadašnja dostignuća i uspjehe.

Proširujući svoje uvide u vibrantnu scenu i aktere CG kulture, kroz posjete i aktivnosti, mogu samo da ponovim da je veliki posao pred nama, kome prilazim kao izazovu i kome se radujem.

Ono što primjećujem jeste činjenica da je kreativnost snažno prisutna na svim poljima, ali nažalost na fragmentiranoj sceni, dok su nekoherentne strategije i centralizacija među glavnim uzrocima nevelikog napretka. Takođe, neprepoznavanje i nevidljivost nezavisne scene. Festivalizacija kulture dominira u odnosu na ono što bi bio cjelogodišnji napor na gajenju publike i kreiranju pravaca razvoja. Pozitivnije rečeno, postoji nekoliko institucija koje zaista ulažu neophodne napore u modernizaciju i napreduju. Može samo da mi bude drago zbog takvih dešavanja, uključujući i umjetničku sferu, gdje se umjetnicima zaista nude prilike.

Drago mi je zbog trenda da se renomirani umjetnici inspirisani svojom zemljom i nesumnjivo povratkom povjerenja u bolje sjutra, vraćaju u Crnu Goru.

Snažno se nadam da će među našim dostignućima biti i stvaranje uslova da se pomogne svim oblicima stvaralaštva, na principu prepoznavanja kvaliteta, ali odgovornosti i poštovanja prema novcu svih građana. S tim u vezi, osim velike odgovornosti i obaveza, čast mi je da vodim ovaj ključni resor.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније