М.М.

VLAOVIĆ

"Predstavljena kulturna dobra izraz najvećih vrijednosti ovih prostora"

Kulturna i prirodna dobra, koja su predstavljena u publikaciji "Narednih 50: UNESCO mjesta svjetske baštine u Crnoj Gori", izraz su najvećih vrijednosti ovih prostora, prepoznatih na globalnom nivou, koja su državu mapirala kao kulturološki poželjnu destinaciju za turiste i druge posjetioce, kazala je ministarka kulture i medija Maša Vlaović.

Ona je, na predstavljanju publikacije koju je izdalo Ministarstvo kulture u medija povodom obilježavanja 50 godina od donošenja Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, kazala da se kulturna i prirodna baština svrstava u neprocjenjiva i nezamjenjiva dobra, ne samo svake pojedine zemlje već i cjelokupnog čovječanstva.

"Ova značajna godišnjica pruža priliku da se istaknu dostignuća Konvencije do danas, i pogleda u narednih 50 godina za očuvanje svjetske baštine, kao izvora otpornosti, humanosti i inovacija. Tim povodom pripremili smo publikaciju u kojoj su predstavljena dobra Crne Gore koja su upisana na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, a o kojoj će govoriti stručnjaci koji su učestvovali u njenoj izradi.", rekla je Vlaović.

Ona je istakla da se vrijednost svakog savremenog društva posmatra se u kontekstu njegovog istorijskog i kulturnog nasljeđa, ali još više u odnosu koje društvo pokazuje prema materijalnim i nematerijalnim segmentima koje baštini.

"Tako u savremenom kontekstu, očuvanje kulturne i prirodne baštine treba da predstavlja imperativ u okvirima održivog urbanog razvoja, ali i poštovanja principa zaštite koji omogućavaju prenošenje vrijednosti kulturnih dostignuća prošlih generacija budućim, što je i glavna svrha ove Konvencije", navela je Vlaović.

Ukazala je da je trenutno na UNESCO Listi upisano 1.157 mjesta svjetske baštine, koja se nalaze u 167 država svijeta, od kojih su 900 kulturna, 218 prirodna, a 39 prirodna i kulturna dobra.

"Kada je u pitanju Crna Gora, prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora jedno je od 60 lokaliteta u svijetu koji su među prvima upisani na UNESCO Listu svjetske baštine. Zatim je uslijedio upis Nacionalnog parka Durmitor, sa dijelom kanjona rijeke Tare, zbog bogatstva jedinstvenih ambijentalnih, prirodnih i kulturnih vrijednosti područja", podsjetila je Vlaović.

Crna Gora sa državama regiona i Evrope, kako je dodala, baštini univerzalne vrijednosti dva kulturna dobra: Stećke - Srednjovjekovna nadgrobna groblja i Venecijanski odbrambeni sistem između 16. i 17. vijeka – Stato da Terra, zapadni Stato da Mar.

Vlaović je rekla da jubilej ove Konvencije, koja je postavila osnov globalne saradnje u očuvanju, upravljanju i zaštiti, predstavlja dug period koji je bio pun izazova, ali i inovacija u principima zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa.

"Pet decenija nakon kreiranja ove Konvencije, instrumenta za zaštitu kulturnih i prirodnih dobara i lokaliteta, UNESCO kancelarija u Crnoj Gori sprovodi značajne aktivnosti u cilju prepoznavanja uloge Crne Gore u implementaciji Konvencije, raznolikosti njenih kulturnih i prirodnih dobara, kao i upravljanja zaštićenim područjima", rekla je Vlaović.

Poručila je da su misija i vizija MKM da se baština sačuva za buduće generacije u autentičnom izgledu, ali i da se ukaže na kompleksnost njene zaštite i očuvanja kao i na modele upravljanja, posebno u kontekstu savremenih izazova.

U izradi publikacije učestvovali su Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu MKM; Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine u Direktoratu za kulturnu baštinu MKM; prof. dr. Ilija Lalošević, redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu UCG i Aleksandar Mijović, savjetnik direktora za unapređenje i razvoj u Nacionalnim parkovima Crne Gore.