ПР центар [ R.B. ]

VLAOVIĆ PORUČILA

"Više novca u kulturi znači i više novca za institucije i konkurse"

Veća izdvajanja sredstava za kulturu znači više novca za institucije i konkurse, poručila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović i dodala da su ovogodišnjim Konkursom sa kulturno - umjetničko staralaštvo podržali 244 projekata sa više od 900 hiljada eura, što je za skoro 40 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Vlaović je, na potpisivanju ugovora sa dobitnicima Konkursa, kazala da je Ministarstvo u prethodnoj godini uradilo mnogo.

“Nakon povećanja budzeta od 6 miliona, uslijedilo je Granski kolektivni ugovor, kojim smo svim zaposlenima u kulturi povećali platu do 25 odsto u ukupnom iznosu. Više novca u kulturi, znači i više novca za institucije i konkurse”, kazala je Vlaović.

Prema njenim riječima, u odnosu na prošlu godinu, kada su podržali 155 projekta sa 613 hiljada, ove godine imaju uvećanje za oko 300 hiljada eura.

“Ja se nadam da ćemo nastaviti ovaj trend rasta”, istakla je Vlaović.

Ona je navela da su do sada finalizovani Konkurs u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, zatim Konkurs podrške međunarodnim festivalima i manifestacijma i Konkurs podrške razvoja kulture na sjeveru Crne Gore i nova konkursna linija podrške festivalima.

“U narednom periodu biće raspisani konkursni za kreativne industrije i nova konkursna linija koju smo uveli za djecu i mlade”, najavila je Vlaović.

Generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, Milena Durutović, čestitala je dobitnicima i na, kako je rekla, borbi koje uporno vode na kulturnoj sceni.

“244 projekata obećava da ćemo se uspješno boriti za pozicije kulture u društvu sa željom da se ovaj broj uveća. Posebno sam zahvalna timu Ministarstva koji je učestvovao u ovom procesu u vremenima kada svi od nas traže ogroman entuzijazam”, kazala je Durutović.

Dodala je i da je ponosna na sve članove eksternih komisija, sa kojima su definisani putevi daljeg unapređenja samog konkursa.

“Tako da već u novembru možete očekivati nove uslove koje će dati veće prilike kulturnoj-umjetničkoj sceni”, poručila je Mijović Durutović.

Predsjednik Komisije za kulturno umjetničko stvaralštvo u oblasti festivala i manifestacija i u Komisiji koja se tiče crnogorskog predstavljanja na međunarodnim festivalima, Edin Jašarović, rekao je da su se prilikom odabira projekta rukovodili načelima pravednosti.

“Najbitnije je da smo ove godine imali veliki broj prijava, za oko 40 odsto više prijava u odnosu na raspoloživa sredstva, zato smo se u raspodjeli prevashodno rukovodili načelima kontinuiteta i ostvarenih aktera koji godinama unazad daju podršku razvoja specifičnosti izraza" , kazao je .

On je poručio da će pokušati da unaprijede konkurs i pohvalio Ministarstvo "zato što konkursu daje legitimitet kao ključnoj tački u ekonomskoj raspodjeli sredstava, dijeleći tako odgovornost sa akterima kulturne produkcije u Crnoj Gori".

"Digitalizacija koja treba da se sprovede olakšaće učešće akterima na konkursima, takođe, apelujem na aktere da svoje projekte, koliko je god to moguće prilagode mogućim cifrmama”, rekao je .

Janko Ljumović predsjednik Komisije za oblast pozorišna djelatnost je rekao da su šest projekata ocijenili kao "izuzetno kvalitetne, koji otkrivaju jedan dobar dramski pluralizam crnogorskih dramskih pisaca, imamo tekstove savremenih dramskih pisaca, jedan projekat koji ulazi u zonu nezavisnog privatnog pozorista, imao predstavu za djecu, ali i dva Centra, Kolašin i Bar, koji imaju ambiciju da postanu važne pozorišne tačke."

Nikola Latković predsjednik Komisije za likovno stvaralaštvo iskoristio je priliku da obraćanje usmjeri, kako je kazao "svima nama, zajednici kulturnih djelatnika, koje pozivam i prozivam da djela".

Smjernice za unapređenje konkursne prakse, prema Latkoviću, nameću ulaganje u dijalog stvaralaca, koji treba "raspirivati odozdo, a sredstvima odozgo".

"Taj se dijalog ne može uspostaviti u vladinom, a još manje u nevladnom sektoru. Pravo mjesto za to je unutar rehabilitovanog, stabilo budžetiranog, kadrovski ojačanog, savremeno diversifikovanog i vidljivog granskog udrużenja sa aktivnim i glasnim ĉlanstvom" zaključio je Latković.

Članica komisije za Književnost Ksenija Rakočević kazala je da je na konkurs za tu oblast stiglo 129 prijava, od kojih je dvadesetak bilo nevažećih.

„Komisija u sastavu Ognjen Spahić, Aleksandar Bečanović i ja je donijela odluku da podrži za finansiranje 59 prijava. Kao predsjednica komisije moram istaći da smo se vodili isključivo estetskim kriterijumima, bez ikakvih upliva i sugestija od strane Ministarstva kulture i medija, kao i da smo sve odluke donosili konsenzusom.“, istakla je Rakočević.

Kako ovo Ministarstvo, kako je dodala, svoj rad dominantno temelji na principu transparetnosti, to je bio stav i ove komisije da treba ići tim putem.

„Vodili smo se i principom multikulturalnosti na koji je naslonjena crnogorska kultura, pa smo podržali osam projekata koji dolaze od strane manje brojnih naroda. Podržali smo i projekte koji dolaze sa sjevera i juga, kao i projekte koji se tiču crnogorske istorije književnosti, teorije, romane, drame, zbirke poezije...sve ono što je svojim kvalitetom zavrijedilo da dobije podršku“, rekla je Rakočević.

 Merin Smailagić predsjednik Komisije za realizaciju programa „Razvoj kulture na sjeveru“ kaže da je prjatno iznenađen brojem prijava. 

"Jedan od načina da se izborimo za kulturnije društvo je da posvećujemo više pažnje, truda i sredstava u projekte iz oblasti kulture. Ove godine je napravljen značajan iskorak Ministarstva uvećanjem budžeta kao i broja projekata koji su podržani. " zaključio je Smailagić.

Dramaturškinja, Teodora Kipa, koja je dobitnica sredstava iz oblasti Pozorišna produkcija.

“U pitanju je drama muzičko-scenskog karaktera, koja se zove “Jetra”. Radi se o dramatizaciji romana “Zapisi iz podzemlja” od Dostojevskog”, rekla je Kipa. Istakla je do su konkursi možda sad jedini način da slobodni umjetnici predstave publici svoju umjetnost. “Ja bih voljela da ima više ovakvih konkursa, ali i nekih "apsurdnih" kako bi mogli da se drugačije predstavimo. S obzirom na to da sam ja slobodna umjetnica trebalo mi je vrijeme prvo da naučim kako se uopšte pišu projekti, jer kada ste umjetnik teško vam je da razumijete formalnu rečenicu”, pojasnila je Kipa.

Jedan od dobitnika Konkursa, Nikola Radonjić, kazao je da su iskoristili ovaj mehanizam podrške Ministarstva kulture i medija. “Ne možete da razvijet stvaralačku scenu, naročiti javno, bez podrške države i resora kulture. Zato je bitno edukovati autore da u svojim elaboratima, izlaganjima, imaju na umu da Komisije danas teže ka određenoj izvrsnosti pri samom izboru”, rekao je Radonjić. Prema njegovim riječima, ovakvi Konkursi su dobri da se izfiltrira stanje na sceni, “da vidimo gdje samo i šta radimo”.
“Ono što vidjljivo jeste da sredstva koja se izdvajaju Konkursom svake godine veća”, istakap je Radonjić.

Ministarstvu kulture i medija pristiglo je 396 prijava za sufinansiranje projekata, koje su razmatrale komisije sačinjene od istaknutih stvaralaca i stručnjaka u kulturi.

Shodno njihovom predlogu ove godine ćemo sufinasirati 244 projekta u ukupnom iznosu od 925.613 eura i to u oblastima: prevođenja i časopisa, muzičko- scenske djelatnosti, zajedničkog učešća na međunarodnim festivalima i manifestacijama, likovne umjetnosti, pozorišne djelatnosti, književnosti i izdavaštva, razvoja kulture na sjeveru i oblasti manifestacija i festivala.