[ Igor PEJOVIĆ ]

BURZAN ZA PORTAL

Uprkos koroni kultura nas nije zaboravila

Pandemija korona virusa svima nam je ostavila više prostora za kulturu, a u cijeloj ovoj situaciji najbolje se vidi iscjeliteljska moć kulture i umjetnosti, te njena mogućnost da nas "preseli" u neki drugi, ljepši i pozitivniji svijet i oplemeni našu dušu, kazala je u intervjuu za Portal RTCG direktorica KIC-a Budo Tomović Snežana Burzan.

Iako su, kako kaže, kultura i umjetnici i dalje u nezavidnoj situaciji u kojoj ne mogu da stvaraju jednako produktivno kao ranije, ipak nas kultura nije zaboravila.

Tu je, kako je ocijenila, da nas oraspoloži, obogati, obraduje, osvijesti, edukuje...

"Kultura je nezamisliv dio naših života, pa čak i kad nam se čini da je njen uticaj zanemarljiv, ona je veoma potrebna svakom čovjeku", rekla je Burzan.

Plan i program KIC-a za ovu godinu je, najavila je, vrlo bogat, raznovrstan i pažljivo osmišljen, kao i ranijih godina.

Inače, Burzan je, kako je istakla, srećna i ponosna što je dobila Nagradu 19. decembar.

Već dvije godine Crna Gora se, kao i okruženje i svijet, bore sa pandemijom korona virusa koja je promijenila sve sfere našeg života, pa samim tim i uticala na kulturu. Kako biste, u dijelu koji se odnosi na kulturu uopšte, ocijenili godinu na izmaku?

"Živimo i radimo u uslovima pandemije već dvije godine, što je naravno zahtijevalo dodatne napore u prilagođavanju novonastaloj situaciji. Kulturna scena u svijetu, kao i kod nas, u mnogome se promijenila, ali ipak svi smo mi nalazili načine da kultura ne zamre, da živi, i bude i dalje sastavni, neophodni dio naših života, nalazeći načine da do izražaja dođe kreativnost ljudi, stvaralaca. Profesionalni umjetnici iz svih oblasti, adaptirali su se , pa je nekima dobro došlo doba korone da u miru završe svoje nove muzičke kompozicije, slike, knjige, koreografije...

A koliko je tek 'običnih ljudi' u uslovima epidemije, u svojim domovima pod izolacijom, otkrivalo svoje talente i raznorazne umjetničke izraze, te nalazilo put, uglavnom prvo preko društvenih medija, da predstave svoj rad i dođu do publike.

Mi u KIC-u 'Budo Tomović' vremenom smo se navikli na nove uslove rada i prilagodili ograničenjima koje su propisivale nadležne zdravstvene institucije. Poštujući propisane mjere, uspjeli smo da ove godine, vratimo publiku pod naš krov i uspješno realizujemo predviđene programske aktivnosti. Sigurna sam da je publika povratkom u “hramove kulture“ pronalazila bijeg od kriza svih oblika. Gobalno gledajući, i ostale instuticuje kulture, kod nas i u svijetu, polako pobjeđuju u trci sa korona virusom, vraćajući kulturu u našu svakodnevicu".

Kakvom biste ocijenili prethodnu godinu u poređenju, s takođe pandemijskom 2020. godinom? Je li KIC udahnuo život kulturnim zbivanjima?

"Uz poštovanje propisanih mjera i ograničenja, mi smo i u ovoj godini nastavili da budemo neizostavan dio društvenog i kulturnog života Podgorice i Crne Gore, otvarajući vrata umjetnicima svih profila kao i našoj vjernoj publici. Ove godine smo udvostručili broj programa u odnosu na prošlu godinu, a možemo govoriti o zaista velikom povratku publike.

Uprkos otežanim uslovima i raznim nepredviđenim okolnostima uspjeli smo da realizujemo šestu manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja MAKADO kao i predstavu 'Kontrarevolucija' koja je plod koprodukcije naše ustanove i JU 'Zahumlje' iz Nikšića. Pomenimo i izvođenje 'Potonje ure Njegoševe', monodrame Slobodana Marunovića, zatim komade 'Pola – pola' u saradnji sa NVO Homer, gostovanje nikšićkog 'Akorda' i predstave 'One su htjele nešto sasvim drugo', ali i 50. jubilarno izvođenje monodrame 'Crnogorac u Tranziciji' kotorskog Teatra 303 na sceni DODEST. Podržali smo i Treći regionalni festival stand up komedije 'Opuč'. Dramski segment KIC-a ove godine obogaćen je tribinom 'Podgoričke priče' kojom smo našoj publici, predstavili znamenite Podgoričane - Huseina Cena Tuzovića, Vanju Popović, Gavrila Pajovića, Danila Burzana, Vukića Pulevića, Darka Nikčevića i Srđu Bulatovića.

Više od stotinu promocija knjiga, Forum mladih pisaca, čiji članovi osvajaju brojne nagrade u zemlji i inostranstvu, a njihovi radovi već se prevode na na više stranih jezika, štampanje njihovog sedmog zbornika radova “Pretresanje bilježnice”, dovoljno govori o uspješnom radu književnog segmenta KIC-a. Moram pomenuti i regionalni književni festival Literitorija koji je ove godine održan u septembru, sa temom 'Autorke u fokusu', uz učešće istaknutih regionalnih spisateljica.

Veliki izazov u ovoj godini bio je, u uslovima pandemije, organizovanje desetog međunarodnog Ljetnjeg kampa za kamernu muziku na Ivanovim koritima. Pod nazivom 'Balkan Jazz', petnaesti put KIC je bio domaćin Mjeseca poštovanja džeza. Ugostili smo: albanski AJS Quartet, crnogorski sastav “Kuhinjazz”, kao i 30 mladih džez muzičara, kompozitora i dirigenata Balkana u okviru projekta “Balkan Youth Jazz Orchestra”. Omogućili smo mladim talentovanim umjetnicima, da se solističkim koncertima, predstave našoj publici: sopran Anđela Spaić, flautistkinja Petra Lekić, violinista Milutin Radulović, violistkinja Iva Durković, violončelista Sari Šaćiri, pijanista Vasilije Basarab... Pored mladih talentovanih ljudi na našoj sceni nastupili su u, svijetu muzike, prepoznatljiva imena, kao što su: Aleksej Molčanov, Aleksandar Sinčuk i Veljko Klenkovski, Sebastijan Beret, ali i ženski kvarteta flauta ,,Talia’’. Sedmi put smo obilježili Praznik muzike - 21. jun, koncertom ,,Omaž francuskim klasicima’’, a organizovali smo i festival Savremene klavirske muzike ,,Forte piano’’ ove godine posvećen kompozitorima koji su stvarali za djecu. Za praznik žena, 8. mart priredili smo još jedan u nizu koncerata iz ciklusa ,,Kompozitorke iz sjenke’’.

Ponosni smo na KIC-ov Festival crnogorske narodne pjesme “Stare note - novi zvuci’’ koji je ove godine održan na podgoričkom Trgu nezavisnosti, a tokom dvije večeri prenosio ga je javni servis na više svojih kanala. Prijave za peti festival, koji organizujemo krajem marta 2022, traju do kraja ove godine.

Podgorička publika, u septembru je imala priliku da uživa u nastupu Amire Medunjanin, kada je predstavila pjesme sa novog albuma, odnosno obrade hitova Silvane Armenulić i Tome Zdravkovića.

Priredili smo autorsko veče Senada Gačevića pod nazivom „Bassonegro“ u okviru kojeg je istoimeni orkestar premijerno izveo njegove kompozicije i obrade za kontrabas i ansamble kontrabasa. Naši gosti bili su i Gradski hor ,,Bijelo Polje’’, ženska pjevačka grupa ,,Đude’’ iz Kolašina, makedonski eto duo Magdica Manasieva, klavir i Jelena Aleksić, sopran i drugi.

Koncertom 'Tradicija u srcu' foklorni ansambl KIC-a "Budo Tomović" 8. decembra, proslavio je 75 godina postojanja. Članovi reperezentativnog i omladinskog ansambla,  u originalnim kostima,  izveli su:  Vrsutu,  igre iz Rožaja i Gusinja, nezaobilazan splet  igara iz  Crne Gore, Pastricu, Vlaške igre, igre iz Leskovca, Šokačke, ali i Ciganske igre, uz orkestar Aleksandra Magovčevića. Koncert je otvoren premijernom izvedbom  nove koreografije ,,Igre sa Prokletija'', koju je postavio dugogodišnji stručni saradnik u ansamblu Mirsad Ademović.  Naš najstariji folklorni ansambl u Podgorici, učestvovao je na festivalu “Dani kulturnog nasljeđa” (Sharjah Heritage Days) u Šardži, UAE, gdje je Crna Gora bila država počasni gost. Ansambl je učestvovao i na centralnoj državnoj svečanosti povodom 13. jula na Virpazaru, a od 22. do 25. jula bio je i na Internacionalnom festivalu folklora u Tirani.

KIC pop hor i u ovoj godini je imao niz uspješnih koncerata u: Risnu u Domu starih "Grabovac", na šetalištu u Sutomoru, u Centru kulture u Kolašinu, na trgu u Danilovgradu, povodom 13. jula. Sa novom dirigenticom prof. Zojom Đurović krajem godine pjesmom su obogatili jubilarne svečanosti: Hepening KIC-a "Semper Iuvenis", povodom 55 godina Srca kulture grada, 75 - godišnjice Folklornog ansambla KIC-a i KUD-a "Ramadan Šarkić" iz Tuzi, a pjevali su i na otvaranju renoviranog Njegoševog parka. Sljedeće godine povodom petog rođendana hora najavljuju koncert 1. marta!

Filmski program KIC-a je pored prepoznatljivih revija ,,Filmski mjuzikli’’, ,,Ljubav na filmu’’, ,,Svjetska književnost na filmu’’, ,,Filmski snovi – gledaoci biraju’’ … bio u znaku novog ciklusa, posvećenog raznim žanrovima, tako da smo tokom ove godine, prikazivali neka od najboljih ostvarenja u žanru akcije, drame, komedije, istorijskog spektakla, naučne fantastike… Zajedno sa Crnogorskom kinotekom i Muzičkim centrom Crne Gore bili smo domaćini podgoričke premijere višestruko nagrađivanog kratkometražnog filma ,,Duga’’ reditelja Aleksandra Vujovića, a organizovali smo i multimedijalno veče posvećeno Nebojši Glogovcu.

U našem izložbenom holu posjetioci su skoro svakog dana u godini mogli da vide neku od postavki. Obilježili smo 40 godina društveno – muzičkog fenomena, poznatog kao Novi talas izložbom fotografija "Kako je talasao Novi talas" u saradnji sa Radijom Beograd 202, manifestacijom “Beogradski mesec fotografije” i „Jugotonom”. Pomenućemo i izložbu Miluna Lutovca “Preplitanje” - omaž Urošu Tošković, ,,Predstava’’ istaknutog makedonskog fotografa Viktora Sokolovskog, a predstavili smo i radove: Amine Ademagić, Vladimira Fuštića, Ivana Grdinića, Katarine Hoti, Jelene Medan, ali i ugostili smo i dokumentarnu postavku fotografija “Moj grad u doba korone” Dalibora Ševaljevića.

KIC je domaćin već 16 godina projektu Američki ugao, koji svakodnevno okuplja mlade Podgorice, ljubitelje knjiga na engleskom, ali i učesnike brojnih edukativnih i umjetničkih radionica.

Kako ste zadovoljni brojem posjetilaca i realizovanim programima u 2021, u poređenju s 2020. i eventualno 2019?

"Iako i dalje u ulovima pandemija, koja podrazumijeva razna ograničenja, ove godine smo se prilagodili novonastaloj situaciji i uspjeli da vratimo u KIC i publiku, i umjetnike, sa kojima smo održavamo komunikaciju i tokom dana korone. Naravno da broj programa i posjetilaca, još ne može biti isti kao u „doba prije korone“, ali je to veliki pomak u odnosu na prethodnu godinu. O tome najbolje govore brojevi.

Naime, prošle godine organizovali smo 110 programa, koje smo ove godine više nego udvostručuli, a broj posjetilaca, koji je u 2020. godini bio oko hiljadu, u 2021-oj je dostigao oko 12.000. To sigurno govori o velikom radu, trudu i entuzijazmu, kojem je morao bio posvećen cijeli KIC-ov tim, zajedno sa mnom. Nadam se da će 2022. godina, donijeti neko bolje vrijeme, prvo zdravstveno, potom i ekonomski, društveno, al i bolje za nas u oblasti kulture".

Proslavili ste velikim hepeningom 55 godina KIC-a. Šta je KIC za Podgoricu danas? Pruža li dovoljno Podgoričanima?

"KIC hepening 'Semper Iuvenis', posvećen 55-oj godišnjici postojanja naše institucije, bio je izuzetan teatarsko - muzički događaj, svojevrsni vremeplov, koji je na najbolji način, predstavio djelatnost KIC-a i snagu umjetnosti kroz vrijeme. Više od stotinu umjetnika, na našoj velikoj sceni, kako mladih, tako i onih afirmisanih, učinili su tu manifestaciju svojevrsnim omažem pet i po decenija dugom trajanja Doma omladine, odnosno KIC-a. Publika je imala priliku da uz interesantne dijaloge glumaca, bogat video matreijal, vidi i čuje one kojima je scena KIC-a bila nekad ili sad, odskočna daska: Branku Šćepanović, Žutog Serhatlića, Kneza, Eda Abdovića, Bojana Marovića, Sejfa Seferovića, Katarinu Bogićević, Viktora Hutera, Aleksandra Sašu Magovčevića, Nemanju Petrovića, Juliju Milačić, Mladena Nikčevića, Aleksandra Radulovića, Dijanu Hazirović, Nikicu Raičevića, Kristinu Mrkić, dirigentice Zoju Đurović i Anu Klepić, koreografe Viktoriju Strugar i Emina Đečevića, te folklorni ansambl KIC "Budo Tomović", dječji hor Zvjezdice, KIC pop hor, Forum mladih pisaca KIC-a, DODEST-ove mlade glumce...

KIC je bio i ostao prepoznatljiv kao nezaobilazna adresa za afirmiaciju crnogorske kulture. Bez lažne skromnsti, na daskama KIC-a nastupala su najznačajnija imena naše kulture i umjetnosti, ali i mnogi stvaraoci iz regina i šire. Ovdje su svoje karijere započele generacije umjetnika od sredine prošlog vijeka do danas. KIC je od svog osnivanja bio otvorena kuća za razmejenu iskustava i ideja, prava i autentična stvaralačka laboratorija ili košnica koja je podgoričkoj publici podarali bogata duhovna iskustva. Mi neprestano profilišemo našu programsku politiku u skladu sa savremenim trendovima ali i našim mogućnostima. Podgorica zaslužije da kao glavni grad države Crne Gore, uživa u vrhunskim kulturno – umjetničkim dometima. Sigurna sam da i KIC uspijeva u toj misiji."

Kakva je kulturna ponuda glavnog grada i kakvi su Podgoričani kao publika u tom smisilu? 

"Publika u Glavnom gradu itekako ima mogućnost da uživa u raznovrsnoj kulturnoj ponudi, pa čak i u godini pandemije kad je bilo vrlo zahtjevno i izazovno  prirediti  kulturne i umjetničke sadržaje, u bilo kojoj instituciji u gradu... Dešavalo se često da istog dana ne možete stići i ispratiti događaje na različitim lokacijama, zakazanim u isto vrijeme. Dakle, ponude u oblasti kulture nije falilo.

Mi u KIC-u, svakako jesmo ponosni na naše ovogodišnje rezultate. Premda nas je epidemiološka situacija limitirala u idejama i zamislima, nijesmo željeli da odstupimo od naše misije i sugrađanima ponudimo puno dobrih i kvalitetnih kulturnih programa. Podgoričani su divna publika, vjerna, ali i vrlo probirljiva, znalačka, istančanog ukusa, koja pridaje  ogroman značaj njegovanju i čuvanju dobrih kulturnih navika, želi da vidi, čuje, upozna uvijek nešto novo... KIC u tom smislu kroz sve svoje programe nastoji da osluškuje želje publike, da prati njihove reakcije, čuje kritike i na taj način usmjerava i razvija svoje buduće aktivnosti. Naših je programa bilo puno i ove godine, ali bez obzira na kvantitet,  sve aktivnosti smo birali i organizovali vodeći računa kako da ostvarimo sve iz Plana rada za 21, tako i mnogo više, te da našoj  publici različitih interesovanja, uzrasta  i senzibiliteta omogućimo da nas i dalje prepoznaju i vole kao Srce kulture grada."

Da li nam je pandemija korona virusa, ali i mjere i način života dala više prostora za kulturu, ako je u institucijama koje se bave njome, onda da joj se lično, makar i kroz knjigu posvetimo?

"Vjerujem da jeste, i da su mnogi u kulturi i institucijama kulture našli svoj 'spas' i bijeg od sumorne stvarnosti, negativnih informacija i raznoraznih  teških i zamarajućih tema kojima smo, i mimo pandemije, zatrpani. Zapravo, tu se najbolje vidi isjeliteljska moć kulture i umjetnosti, njena mogućnost da nas 'preseli' u neki drugi, ljepši i pozitivniji svijet i oplemeni našu dušu. Premda su  kultura i umjetnici i dalje u nezavidnoj situaciji u kojoj ne mogu da stvaraju jednako produktivno kao ranije, ipak nas kultura nije zaboravila, i dalje je tu da nas oraspoloži, obogati, obraduje, osvijesti, edukuje... Kultura je nezamisliv dio naših života, pa čak i kad nam se čini da je njen uticaj zanemarljiv ona je veoma potrebna svakom čovjeku".

Kakvi su vam planovi za 2022. godinu? Jesu li u planu neke investicije?

"Plan i program KIC-a za ovu godinu je vrlo bogat, raznovrstan i pažljivo osmišljen, kako inače i djelujemo svih ovih godina. Pored programa i manifestacija koji su već godinama tradicionalni poput: dramske manifestacije MAKADO, festivala LiTeritorija, ciklusa muzike ,,Mladi talenti’’ i ,,Kompozitorke iz sjenke’’, našeg Mjeseca poštovanja džeza, Ljetnjeg kampa za kamernu muziku, Praznika muzike, brojnih ciklusa filmova, festivala ,,Stare note – novi zvuci’’ itd, biće tu još mnogo interesantnih umjetničkih sadržaja. Ugostićemo renomirani ansambl gudača ,,Zagrebački solisti’’, a u martu nam dolazi sevdah senzacija, miljenik podgoričke publike Božo Vrećo. KIC pop hor vrijedno radi i priprema nove koncerte, budući da naredne godine slavi pet godina postojanja. Ove godine započeta tribina ,,Podgoričke priče’’ nastaviće se i naredne, a naša gošća u januaru je prof. dr Sonja Tomović Šundić. U martu je planirana i premijera nove duodrame ,,Ko to tamo zijeva’’.

Takođe premijerno će publika moći da ogleda duhovitu dramu,,Ekselencije’’ po tekstu i u režiji Obrada Nenezića, a zajedno sa Nenezićem i glumcem Sejfom Seferovićem koji vodi našu Dodest radionicu glume, biće odigrana i nova predstava ,,Projekat 2022’’. Pored KIC-ovih prepoznatljivih revija filmova (Pozorište na filmu, Ljubav na filmu, Zlatne komedije itd.) glavna novina u filmskom segmentu je novi projekat SCENARIO- FILMSKI ROMAN, koji će biti organizovan kroz pet ciklusa revija. Izložbeni hol biće domaćin velikog broja postavki, među kojima su autori poput Mike Uzelca, beogradske umjetnice Bojane Vukčević, zatim Jelene Medan i drugih.

Pored toga što ćemo biti domaćini brojnih promocija knjige, u okviru književnog segmenta KIC- u godini pred nama organizovaćemo Šesti regionalni festival ,,LiTeritorija’’ i nastaviti ciklus Savremena crnogorska književnost. Ugostićemo i njemačku spisateljicu Marion Pošman. Kako je KIC “Budo Tomović” odabran kao partnerska ustanova kulture na dvogodišnjem međunarodnom projektu jednog od najznačajnijih evropskih festivala poezije Haus fur Poesi – Berlin, 2022. godina biće u znaku višednevnih prevodilačkih radionica pjesnika iz regiona. Naš Forum mladih pisaca će osim zajedničke zbirke, raditi na individualnim predstavljanjima svojih članova u regionu i Evropi.

Kada je riječ o kapitlanim investicijama, plan i želja KIC tima je da se iz budžeta Glavnog grada izdvoje sredstva za prijeko potrebne radove na fasadi zgrade, izgradnju montažnog objekta (toaleta) na terasi KIC-a, ali i nova ulaganja u tonsku i svjetlosnu opremu. Naravno, na čekanju je nekih boljih vremena ili sponzora temeljna rekonstrukcija Velike sale KIC-a, jedine i jedinstvene sale u državi koja se "troši" 365 dana u godini, i za potrebe KIC-a, Gradskog pozorišta, mnogobrojnih NVO-a, škola, javnih ustanova".

Da li Podgorica izdvaja dovoljno za kulturu i jeste li u dijelu zadovoljni opredijeljenim sredstvima iz budžeta Glavnog grada za 2022?

"Ionako složenu ekonomsku situaciju, dodatno je pogoršala pandemija, što je svakako uticalo i na izdvajanja i ulaganja u kulturu. Naš budžet konkretno, prethodnih godina jeste rastao i u skladu sa tim, mi smo uspijevali da godišnje planiramo i realizujemo nekada i do 400 programa. Napomenuću ipak ono što je odlika naše Ustanove a to je da plan i program često bude premašen, zahvaljujući velikom trudu, radu,posvećenosti, umrežavanju koji su, po mom mišljenju, nužni ako želite progresivno da radite i stvarate u bilo kojoj oblasti, ne samo u kulturi. To je za nas postalo prirodno stanje u kojem radimo. 

Ograničen godišnji budžet KIC-a i nedostatak  novca za pojedine vanredne, aktuelne projekte, jer ne može se sve isplanirati godinu unaprijed, nije izgovor kada je u pitanju Kulturno - informativni centar Budo Tomović, koji je i ove godine, pored izazovne pandemijske situacije, priredio više od 200 programa, a posebno vrijedno i važno je to da smo uspjeli da publikujemo dopunjeno izdanje Monografije ,,Semper Iuvenis 2'' posvećene 55 godišnjici rada i postojanja KIC-a, te da je cio tim naše Ustanove bio uključen u pripremu ovog kapitalnog djela. Drugi važan događaj posvećen jubileju, bio je veličanstveni KIC hepening, koji je okupio najznačajnije nekadašnje snage Doma omladine, ali i današnje mlade umjetničke snage KIC-a, u dvočasovnom muzičko-teatarskom spektaklu, koji ćete početkom januara moći na vidite i na TVCG. Ponosni smo na našu produktivnost, želju i volju, spremnost da izađemo u susret umjetnicima različitih profila, sugrađanima koji otkrivaju svoje talente i žele da ih predstave javnosti, afirmaciji amatera čemu i treba da služi svaki centar kulture bilo gdje na Planeti".

Dobitnica ste i prestižne Nagrade 19. decembar, za afirmaciju i razvoj kulture u Podgorici i Crnoj Gori. Šta Vam znači ta nagrada i koliko je vjetar u leđa za budući rad?

Srećna sam i ponosna što sam dobila Nagradu 19. decembar. Čast je prvenstveno kada nominacija za najvažniju nagradu Glavnog grada dođe od velikog broja istaknutih pojedinaca, NVO-a, saradnika, pa čak i ljudi koji vas lično ne poznaju (više od 400), ali uvažavaju vaš trud, napore i entuzijazam.

Prepoznaju i znanje i elan, kreativnost i ljubav koju ulažete u to što radite, jer bez toga nema uspješnih rezultata u ni jednoj oblasti. Čast predstavlja i kada jedan izuzetno kvalitetan žiri, Crna Gora u malom, prepozna vaše rezultate i podršku javnosti, građana, umjetnika, NVO-a, te od 10 odličnih prijedloga, uz ostale, izabere vas!

Ova, najveća Nagrada Podgorice, zapravo je potvrda da ljubavlju i vrijednim radom možete postići puno toga, i da će to sigurno nekada biti prepoznato, cijenjeno i vrjednovano.

Nastaviću, sa svojim timom, uz podršku Glavnog grada, da sa jednakim elanom afirmišem kulturu i umjetnost, u Podgorici u kome sam rođena i odrasla, koju neizmjerno volim, jer to svakako smatram i svojom obavezom, a pozicija na kojoj sam već osmu godinu mi to i omogućava".