- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
06. 01. 2022.
12:38 >> 12:39
LOMPAR
Crnogorska izdavačka scena prilično produktivna
Crnogorska izdavačka scena je prilično produktivna, a prosječno se u Crnoj Gori objavi 3,3 naslova knjiga dnevno, kazala je direktorica Nacionalne biblioteke (NB) "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar.
Lompar je agenciji MINA kazala da se u sklopu crnogorskog izdavaštva objavljuju izvanredni naslovi, koji, kako je istakla, nerijetko budu proglašeni za izdavačke poduhvate na domaćim i regionalnim sajmovima knjiga.
Oje navela da je, prema podacima iz decembra, tokom prošle godine, za potrebe izdavača u Crnoj Gori, izrađeno je 1.293 CIP zapisa za nove naslove, dok je NB evidentirala i pet publikacija koje su objavljene bez CIP-a.
“Naša nastojanja su da u najvećoj mogućoj mjeri edukujemo izdavače kako se ne bi objavljivale knjige bez međunarodnih oznaka, odnosno CIP-a, ISBN-a, bar cod-a”, rekla je Lompar.
Najveći broj naslova, na osnovu izvještaja koji je dostavljen Monstatu za 2020. godinu, kao i podatka o broju do sada izdatih naslova u prošloj godini, potpadao je pod književnost, gdje je objavljeno 517 djela.
“Nakon toga slijede udžbenici za osnovnu i srednju školu i društvene nauke. U okviru grupe Istorija, geografija, biografije objavljeno je 66 publikacija, dok se najmanji broj publikovanih knjiga odnosi na medicinu, matematiku i prirodne nauke, odnosno 26”, navela je Lompar.
Kako je kazala, iz navedenih podataka može se zaključiti da se iz godine u godinu najviše objavljuje u oblasti književnosti, a najmanje iz prirodnih i primijenjenih nauka i medicine.
“Za crnogorsku izdavačku scenu se može reći da je prilično produktivna, odnosno da se objavi u prosjeku 3,3 naslova knjiga dnevno. Takođe, prema podacima za 2020. godinu, izlazi i 61 naslov novina i 80 naslova časopisa”, rekla je Lompar.
Prema njenim riječima, problem predstavlja ažurnost dostavljanja obaveznih primjeraka od izdavača.
“Naši bibliotekari tokom čitave godine podsjećaju, reklamiraju i upozoravaju na neophodnost dosljedne primjene Zakona o izdavačkoj djelatnosti, u cilju kompletiranja godišnje crnogorske izdavačke produkcije”, rekla je Lompar.
Ona je podsjetila da je riječ o najznačajnijoj kolekciji Nacionalne biblioteke, odnosno kolekciji crnogorske knjige i periodike „Montenegrina“.
Kako je dodala, ta kolekcija u ovom trenutku broji oko 65 hiljada knjiga, 912 naslova novina i 747 naslova časopisa, i dopunjava se novima naslovima i brojevima u kontinuitetu.
“Izdavačka produkcija posljednjih godina je u približno istom obimu i nema velike razlike u broju objavljenih publikacija”, rekla je Lompar.
Ona je istakla da treba više ulaganja i podrške izdavačkoj djelatnosti koja bi odgovarala potrebama razvoja društva, naročito kada je riječ o naslovima iz oblasti prirodnih i primijenjenih nauka, tehnike, medicine i umjetnosti.
Lompar je navela da, na osnovu dostupnih podataka, izdavačka produkcija nije stagnirala u vremenu pandemije koronavirusa.
“Ipak, vjerujem da je ova djelatnost morala ulagati dodatne finansijske napore zbog opšte ekonomske krize i povećanja troškova na globalnom nivou”, dodala je Lompar.
Ona je istakla da se mora povesti sveobuhvatna rasprava o problemima izdavača, položaju knjige, autora i prevodilaca u Crnoj Gori, ali i o odnosu izdavača prema NBCG „Đurđe Crnojević“.
“Zanemarena je činjenica da knjige, prije svega, imaju kulturnu, pa tek onda materijalnu vrijednost”, kazala je Lompar.
Ona smatra da treba uzeti u razmatranje i pozitivnu praksu zemalja u regionu, gdje nadležna ministarstva jednom ili više puta godišnje vrše otkup od izdavača i te knjige zatim raspodjeljuju bibliotekama.
“Na taj način pomažu i izdavačkim kućama, koje mogu dobijena sredstva ulagati u nova izdanja, a i bibliotekama kao dobar način popunjavanja fondova“, pojasnila je Lompar.
Коментари0
Остави коментар