O.Z.

KO SVE ZASLUŽUJE NAGRADU?

Čitanost i Nobel ne idu uvijek ruku pod ruku

Čitanost i Nobel ne uvijek ruku pod ruku, iako najveće književno priznanje doprinosi popularnosti nagrađenih pisaca, ocjenjuju za Radio Crne Gore književnici Balša Brković i Slavica Perović. Vjeruju da će se i jedan od dugogodišnjih favorita, Haruki Murakami upisati na listi nobelovaca, a profesorica Perović na njoj bi voljela da vidi i Margaret Artvud.  U Novoj knjizi, kažu, da je među dobitnicima najtraženiji Ivo Andrić, koji je Nobelovu nagradu dobio prije tačno 60 godina. 

Više od vijeka dodjeljuje se Nobelova nagrada za književnost. Za neke pisce bila je potvrda uspjeha i rekordnih tiraža, dok je druge, smatra književnik Balša Brković, upravo to priznanje lansiralo na liste najčitanijih.

“Recimo, to bi se moglo reći za Elfridu Jelinek, jednu sjajnu Austrijsku spisateljicu ili mnogo sličnih primjera ranije je bilo. Ipak, ne mora to da znači i veću čitanost. Ali, Gabrijel Garsija Markes je 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka bio čitan, a Nobelovu nagradu je dobio 82. kao neko ko je već bio dio ogromnog čitalačkog iskustva širom planete”, navodi Brković.

Čitanost i Nobel ne idu uvijek ruku pod ruku, smatra i profesorica i književnica Slavica Perović.

“Mislim da nobelovci jesu čitani, ali ne dovoljno srazmjerno onome koliko je zaista kvaliteta u toj literaturi. Doduše, Nobelov komitet umije da nas iznenadi, pa recimo Bob Dilan dobije Nobelovu nagradu, pa se iznenadi on, iznenadimo se mi”, priča za Radio CG Slavica Perović.

Podaci pokazuju da iznenađenja nema. Izdavači, kažu, da su klasici među kojima ima i nobelovaca i dalje najčitaniji, prenosi nam Jovana Milačić iz Nove knjige.

“Dobitnici Nobelovih nagrada jesu traženi pisci. To bih mogla reći iz dva razloga: prvi je taj što ih kupuju ljudi koji se razumiju i traže kvalitetne knjige i uzeće radije njihova djela. Sa druge strane su oni koji ne čitaju, ali kada čuju da je neko nobelovac, kupe njihove knjige pa makar kao poklon”, priča Milačić.

Ivo Andrić, na prvom je mjestu kada se traži nobelovac, kaže Milačić. Tu su još i Ljosa, Pamuk, Sjenkjevič, Kami. No, šta kažu, građani? Jesu li nagrade glavna preporuka za književni izbor?

“Ne biram pisce kojima ću se posvetiti i čitati ih na osnovu toga jesu li ili nisu dobili Nobela. Nije da ne znači ta nagrada, jer ako mi u ruke dospije Nobelovac, sigurno ću ga pročitati”, kaže Nina.

“Najčešće pri izboru literature ne vodim puno računa o tome da li je riječ o nobelovcu ili ne. Više se vodim nekim svojim trenutnim interesovanjima, možda žanrom koji me zanima, a nekad se potrefi da se te stvari jednostavno ukrste, pa da pročitam i neku koja je dobila Nobelovu nagradu”, prenosi nam Dražen.

“Moj favorit su definitivno klasici. A ako pričamo o toj modernoj literaturi, često se pitam zašto Haruki Murakami ne dobije Nobelovu nagradu? Npr. ‘Norveška šuma’, ‘Južno od granice, zapadno od sunca’, to su, po mom mišljenju, knjige koje su definitivno zaslužile Nobelovu nagradu. Opet imamo sa druge strane neke nobelovce, poput Orhana

“Pamuka koji mi se nikada nije dopadao i taj stil pisanja mi nikako nije bio blizak”, kazala nam je Marija.

Na jednog nobelovca uvijek postoji deset sjajnih pisaca koji nisu dobili to priznanje, smatra Balša Brković. Među njima, baš kao i profesorica Perović, vidi i Harukija Murakamija.

“Murakami je mlad i u igri je. On će dobiti Nobelovu nagradu ako ne iduće, onda one tamo godine", kaže Brković. Vidi se, izdavači, tvrdi on, vrše jednu vrstu pritiska za njega.

“Murakami je nezavisno od toga da li je dobio i da li će je dobiti Nobela, veoma čitan i popularan i po mom mišljenju veoma kvalitetan”, ocjenjuje Perović.

Ipak, profesorica Perović, voljela bi da se Nobelovom nagradom ovjenča i Margaret Atvud.

“Jer, ona je zaista fantastična na svaki način. Revolucionarna, neko ko zna da ispriča priču i neko ko traje na književnoj sceni već toliko godina, sve kvalitetnije i raznovrsnije”, smatra Perović.

Ono što je činjenica, velikani poput Lava Tolstoja, Zole, Borhesa, Nabokova, Džojsa, nisu dobili nagradu Švedske kraljevske akademije, ali jesu onu koju piše istorija, a to je da kako vrijeme prolazi, nadrastaju i Nobela.

Ljiljana Bojović, Radio CG