ODRŽANO VEČE SJEĆANJA

Cerović: Mihailo Lalić - čarolija stila

Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević" obilježila je večeras 105 godina od rođenja Mihaila Lalića.

Besjedu o njegovom životu i djelu održao je publicista Rajko Cerović, a prikazana je i dokumentarna emisija Televizije Crne Gore posvećena Laliću iz serijala "Krugovi književnosti", autorke Nele Savković Vukčević.

Publicista Rajko Cerović istakao je da je Lalić jedinstevni književnik i jedan od najvećih crnogorskih.

"To je čarolija stila, to je bogatsvo koje me čeka i kad jednog dana budemo shvatili sve razmjere Lalićeve umjetnosti mi ćemo, vjerovatno, postati istinski narod", rekao je Cerović.

Pita se Cerović jesmo li svjesni dubokih mudrosti i pouka koje nam je Lalić ostavio, kao i svjedočenja o nacionalnoj individualnosti.

"Nema pisca u bivšoj Jugoslaviji koji je tu nacionalnu individualnost tako snažno izrazio kao što je Mihailo Lalić. On je govorio o naših herojstvima diveći se njima, a čitavo njegovo djelo je, pored ostalog, veliki traktat o izdaji. On nam je govorio kako smo često hitri bili da poturimo za drugog svoju krv, ne vodeći računa o sebi", naveo je Cerović.

Ovaj velikan crnogorske književnosti rođen je u Trepči, kod Andrijevice 1914. U svojim djelima bavi se tematikom Drugog svjetskog rata na prostoru Crne Gore, a u kasnijem stvaralaštvu u velikoj mjeri obuhvata i Prvi svjetski rat. Objavio je knjigu pjesama „Stazama slobode“ i veći broj pripovjedaka i romana, među kojima su najpoznatiji: „Svadba“, „Zlo proljeće“, „Lelejska gora“, „Hajka“, „Pramen tame“, „Dokle gora zazeleni“, i drugi.

Za roman "Lelejska gora" dobio je "Njegoševu nagradu" 1963. kao njen prvi dobitnik, kao i Nolitovu nagradu. Za roman "Ratna sreća" dobio je NIN-ovu nagradu 1973. godine, kao i prvu nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu u Srbiji.

Umro je u Beogradu 30. decembra 1992.

M. Stanojević, RCG