Objavila M.L.B.

GRAFITI

Ulična umjetnost ili vandalizam?

Crtanje grafita ili murala potiče još iz antičkog Rima, a danas predstavlja nezaobilazan dio urbanih cjelina. Ulična umjetnost može sadržati potpise, slike, murale, koji se razlikuju po kvalitetu i sadržaju.

Za one koji ih crtaju, predstavlja bunt, ali i način da na otvorenom prostoru iskažu svoju kreativnost, a sociolog Srđan Vukadinović kaže i da je to poseban model komunikacije savremenog društva.

Ulična umjetnost ili vandalizam? Shvatanje grafita nosi slične dileme u svim krajevima svijeta. I naš glavni grad ima bogatu galeriju uličnih slika, koje u zavisnosti od maštovitosti i talenta autora, ali i ukusa posmatrača, kvare ili uljepšavaju prostor.

Među onima koji obogaćuju fasade podgoričkih objekata je lubenica na zidu škole "Radojica Perović". Autor je Mišo Joskić, koji je karijeru grafičkog dizajnera zamijenio uličnom umjetnošću od koje danas živi. Prvi grafit je nacrtao dok je bio u osnovnoj školi.

"Meni je više tad značilo da to vizuelno prenesem što bolje, da tehnički napravim grafit, da budem što zadovoljniji sa tim nego što sam razmišljao o nekakvim porukama i smislu svega toga", kaže Joskić za TVCG.

Jedan od omiljenih Joskićevih radova je ptica crna žuna, koju je naslikao na kući Burića iz 19. vijeka. Po zgradama možemo vidjeti potpise i poruke bez smisla, ali i natpise sa lijepo ukrašenim slovima, portrete i stihove.

Zajedničko za sve grafite je, kaže sociolog Srđan Vukadinović da predstavljaju savršen oblik komunikacije autora sa okolinom.

"Koje odlikuje veoma jasan jezik, veoma precizan jezik, koje odlikuje kratkoća, koje odlikuje humor i satira u svojim sadržajima, a kao što rekoh ponekad ih može odlikovati i govor mržnje, ali u svakom slučaju grafiti su nešto što je potrebno, što se razvija i što će svakim danom u modernom društvu dobijati sve veći značaj”, ističe Vukadinović.

Umjetnost crtanja grafita i murala potiče iz antičkog Rima, a danas je popularna u brojnim svjetskim metropolama čije uprave često i plaćaju ulične umjetnike da uljepšaju određene dijelove grada. Od antike do društvenih mreža, zid je tu da prenosi poruke. Iako se mnogi radije okreću virtuelnom, ulični umjetnici radije biraju pravi, za usavršavanje vještine ispisivanja i crtanja jedinstvenih poruka.

Petra Božović, TVCG