dr Nikola Banićević

OSVRT

Nada odlazi posljednja

Stravstveni igrača šaha, posljednji potez na šahovskoj tabli svjetske politike povući će hladnog dvadeset petog decembarskog dana 1991. godine. Napuštajući Kremlj, poslednji predsjednik SSSR Mihail Gorbačov mirno je predao kodove nuklearnog kofera i potpisao ukaz kojim je zvanično prestala da postoji funkcija predsjednika SSSR. Nakon kratkog obraćanja novinarima napustio je svoj kabinet, rekavši da će se posvetiti baštovanstvu i čitanju. Mastilo se još nije ni osušilo, a na vrhu zgrade zastava sa srpom i čekićem zamijenjena je trobojkom. Iza njegovih leđa ostala je jedna era, a ozvaničen je početak druge. Za manje od mjesec dana, jedan čovjek će napustiti Bijelu kuću i ustupiti mjesto drugom, čijim dolaskom počinje nova era, puna neizvjesnosti i iščekivanja. Godine suštinski počinju januarom.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Šta će na polju međunarodnih odnosa i bezbjednosti donijeti godina pred nama? Predviđanja u globalizovanom svijetu koji se mijenja svakog minuta, teško je dati sa sigurnošću. Godina koje će ostati za nama, bila je velika izborna godina. Dva ključna evroatlantska partnera prošla su kroz izborni proces. Ishod izbora za predsjednika SAD i za Parlament EU odrediće budućnost njihovih odnosa, ali i međunarodne bezbjednosne okvire. Izabrani predsjednik Tramp, postavio je ambiciozne planove za sebe i svoju administraciju. Imperativ je okončati dva rata. Ostaje da svijet vidi na koji način će doći do zacrtanog cilja?

Posle izjava da SAD treba da napuste Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kao i potražnjom Grenlanda i Panamskog kanala, ostavio je prostor za nedoumicu, kuda ide multilateralizam i da li je već sada u krizi? Jačanje desnice u EU nije po sebi problem, dok god ne bude ugražavalo jedinstvo u različitosti i zajednički stav u spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Rat u Ukrajini je pokazao da je ova politika na granici održivog.

NR Kina stabilno korača svojim „Putem svile“, razvijajući uticaj širom svijeta ekonomskom diplomatijom, po utabanim stazama strategije „Pojas i put“. Kao najveća ekonomija u organicaciji BRIKS, ima svoje prisustvo kroz kreditne aranžmane i izgradnju u Južnoj Americi, Africi i Indiji i snažne veze sa Ruskom Federacijom.

Predsjednik Putin pokazuje spremnost za pregovorima u ratu u Ukraijni, pominjući Slovačku kao medijatora.

Od ishoda rata zavisiće opstanak temeljnih prinicipa državnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Njihovim gubitkom Ukrajina bi bila primjer da međunarodni poredak ne postoji, a da je državnost prolazna kategorija.

Vatre Bliskog istoka obasijevaće nebo i u 2025. godini. Izgledi za postizanje mira u skorijoj perspektivi ne postoje. U ovom regionu istorija nas uči, sadašnjost opominje, a budućnost brine. Budućnost će biti puna sukoba, koji će regionalni i vanregionalni akteri koristiti kao polje za sprovođenje svojih spoljnopolitičkih agendi. Neizvjesnost donosi epilog političkih dešavanja u Siriji i Iraku.

Mir leži na dnu Persijskog zaliva, a mogu ga oživjeti samo regionalni akteri. U Sudanu i Etiopiji nastaviće se sukobi ograničenog intenziteta između vojnih i paravojnih elemenata, podstaknuti plemenskim i etničkim podjelama, vođeni potrebom za preživljavanjem traganjem za vodom i hranom. U Maliju, Burkini Faso i Nigeru eskalirali su sukobi sa islamističkim grupama i milicijama. Zapadna Afrika izložena je vojnim pučevima u Nigeru i Gvineji, dok su u Demokratskoj Republici Kongo zabilježene povremene tenzije sa Ruandom, zbog nasilja između pobunjeničkih grupa i vojske. Južna Koreja i Japan imaju politička previranja, dok Sjeverna Koreja radi na svom nukleranom program.

Gorbačov je zatvarajući vrata Kremlja svijet ostavio u prividu mira. Kada predsjednik Tramp otvori vrata svog novog doma, zateći će svijet pred asimetričnim i različitim bezbjednosnim problemima i izazovima. Hladni januarski dani u Vašingtonu, Moskvi i Pekingu najavlju dugu zimu. Ostaje da vidimo koji će vjetrovi jače duvati - sa Zapad ili Istoka?