dr Nikola Banićević

Početak nove ere

Građanke i građani SAD dobili su 47 predsjednika. Dok se svjetska javnost bavi analizama rezultata izbora i razlogom za ovakav ishod, pažnje je vrijedno pomenuti izazove u međunarodnoj politici i bezbjednosti sa kojima će se izabrani predsjednik Tramp susresti u svom drugom mandatu. Naravno teško je sa sigurnošću predvidjeti sva dešavanja u četvorogodišnjem mandatu novog predsjednika. Analizi treba pristupiti uzimajući u obzir dvije činjenice i to: spoljnopolitičke poteze u prethodnom mandatu, izjave u predizbornoj kampanji i nove geostrateške i geopolitičke okolnosti. Juri Gagarin je rekao gledajući iz prostranstva kosmosa kako vidi Zemlju i da mu izgleda tako lijepa. Ljepota naše civilizacije je u potrebi za opstankom i daljim razvojem.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Izabranog predsjednika SAD čeka geoplitička situacija koja se najbolje može opisati riječima Tima Maršala autora knjige „Moć geografije“ koji kaže: „Geopolitička drama prevazilazi već i planetarne okvire.“ Suočiće se dva ratna sukoba u dva regiona koji su međusobno povezani tolikom blizinom, koja potire njihove različitosti i izvore sukoba. Takođe veliko pitanje sa kojim će se sresti je snaga i uloga SAD u svijetu koji se mijenja. Možda je prilikom svog odlaska iz Bijele kuće ostavio svijet koji je bio u prostoru između bipolarnog i unipolarnog, ali ga sada zatiče kao tripolarni.

Ruska Federacija uporno opstaje u svojim geostrateškim namjerama. Nije u pitanju samo Ukrajina, nego i drugi regioni kao što su Centralna Afrika, Zapadni Balkan, Južna Amerika kroz djelovanje u Boliviji i posredno u Argentini i Čileu. Time se nalazi blizu granice sa SAD. Narastajući ekonomski gigant NR Kina sve više zauzima značajno mjesto u međunarodnim odnosima kroz svoju strategiju Pojas i Put koristeći se ekonomski geostrateškim polugama moći u međunarodnoj politici. Njeno prisustvo kroz različite ekonomske aranžmane vidljivo je od Indije, Afganistana, Irana preko Sudana i Etopije do Latinske Amerike. Za primjer treba uzeti investicije na izgradnji Velike brane u Etiopiji na ključnom vodnom resursu dijela Afrike i Bliskog istoka rijeci Nil.

Kada izabrani predsjednik SAD bude iz Ovalne sobe posmatrao svijet, moraće da sagleda četiri ključna bezbjednosna i politčka problema u međunarodnim odnosima. Prvi je pitanje rata u Ukrajini koji će prema njegovom planu željeti da okonča. Dobra diplomatija, nacionalna podrška i traženje najmanje složenog rješenja, biće mu jedan od zadataka. Ostaje da se vidi da li će strategija za kraj rata sadržati elemente najmanjeg gubitka ili pragmatičnog ustupka. Rat na Bliskom istoku biće možda i najveći izazov za novu američku administraciju.

Najave jasno ukazuju da postoji volja da se sukob okonča. Iznalaženje složenog rješenja, dodatno će iskomplikovati trougao interesa u kojem će se naći nova administracija: podrška Izraelu, ekonomski interesi i odnos prema regionalnoj sili - Iranu. Treći bezbjednosni izazov biće konstantan pritisak ileganih migracija koje dolaze iz Južne Amerike, pretežno iz Meksika. Dovršetak izgradnje zida može predstavljati dugotrajan put do izdradnje fizičke barijere, ali će ostati otvoreno pitanje uticaja tog poteza na nacionalne društvene i socijalne tokove. Ledena prostranstva arktičkog kruga trebala bi biti u fokusu spoljnopolitičke strategije nove administracije, posebno u svijetlu uticaja klimatskih promjena. Ovo je još jedno polje borbe za dominaciju između SAD i Ruske Federacije, koja trenutno raspolaže sa 70 % teritorije. SAD mora iznaći snažniji model prisustva, bez oslanjanja na NATO, tačnije učešće Norveške.

Jedno od značajnih pitanja je da li su izborom Trampa za novog predsjednika ugroženi transatlanski odnosi? U obzir treba uzeti neke od poteza iz njegovog prethodnog mandata, kao i izjave tokom predsjedničke kampanje. One su se odosile na kritiku EU za nepoštovanje trgovinskih praksi prema SAD, liberalnu migrantsku politiku i preveliku energetsku zavisnost od ruskih izvora nafte i gasa, naročito kroz projekat „Sjeverni tok 2“. Ključno pitanje od koga strahuju evropski partneri je potreba za jednakim izdvajanjem sredstava za NATO od 2 % GDP, što neke od EU država ne ispunjavaju. Njegovo insistiranje na ovom pitanju u narednom mandatu, moglo bi dovesti do nekih korekcija unutar NATO bezbjednosne politike, što je i najavio tokom svoje kampanje.

Bez obzira na promjenu vlasti u SAD ona će ostati velika država koja ima najznačajniji efekat na kretanje u međunarodnim odnosima i globalnu bezbjednosnu dinamiku. Međutim jasno je da taj uticaj nije presudan, već je svijet u svojoj trilateralnosti ima joše dvije velike države. Njihov uticaj je vidljiv i narastajući. Da li se Amerika može vratiti sebi, a biti u isto vrijeme dominantan faktor u međunarodnim odnosima vrijeme će pokazati. Pred izabranim predsjednikom Trampom je vrijeme važnih odluka, koje će biti od posebnog značaja na nacionalni i međunarodni poredak.