dr Nikola Banićević

SUKOB IZRAELA I HEZBOLAHA

Ključ mira

Trinaestojulskog dana 2006. godine nebo nad Bejrutom bilo je crvene boje. Crvenilo nije bilo od julskog sunca, već od vatri raketnog napada izraelske vojske, koja je gađala njegove južne djelove pod kontrolom Hezbolaha. Improvizovano sklonište bilo je opasano zidom ćutnje i brige. Jedan od izbijeglih građana Bejruta imena Samir sjećao se trenutka kada je žena, koja je izbijegla iz južnog predgrađa, donijela sa sobom kutiju urmi, djeleći ih svima u skloništu. Djevojčica Lajla rizikujući svoj život, dolazila je svakog dana u sklonište donoseći vodu i hranu. Ovi primjeri solidarnosti ulili su nadu ljudima da ljudskost i želja za pomoći nije isčezla u prašini srušenih bejrutskih zgrada.

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Sukob Između Izraela i Hezbolaha koji datira od 1982. godine, skup je tragičnih priča ljudi na obje strane i dokaz da rat nikada nije rješenje bezbjednosnih problema. On je uvijek izvor ugrožavanja ljudske bezbjednosti.

Sukobi su počeli 1982. godine i vođeni su u više navrata. Izrael je tokom tih sukoba sprovodio ratne operacije protiv nedržavnih aktera, kao što su Hezbolah i Hamas. Zvanična libanska vlada nije bila akter sukoba tako da ove dvije države nisu bile u ratu. Pomenuti sukob završen je 2000. godine, povlačenjem izraelske vojske sa zauzetih libanskih teritorija pod kontrolom Hezbolaha. Šest godina kasnije nakon napada Hezbolaha na izraleske pogranične snage, počeo je novi oružani sukob.

Danas svjedočimo nastavku neprijateljstava između ova dva regionalna aktera. Rat kao bezbjednosni izazov ima višestruki negativan uticaj na ljudsku bezbjednost. Ovu činjenicu potvrđuju ugroženi ljudski životi građana Palestine, Izraela i Libana. Njegove strahote pogađaju bez razlike civile ma gdje oni živjeli. Negativan uticaj rat ima na fizičku bezbjednost tokom ratnih operacija u kojima stradaju civili i naknadnih povreda i gubitaka života aktiviranjem neeksplodiranih sredstava.

Uništavanjem kritične infrastrukture i zdravstvenih ustanova, ugrožena je zdravstvena bezbjednost usljed nedostatka adekvatne medicinske pomoći. Rat ugrožava ljudsku bezbjednost kroz nedostatak osnovnih resursa za život, kao što su hrana i voda, te nekontrolisanog širenja zaraznih bolesti. Konačno rat će ugroziti i ekonomsku bezbjednost, pojavom siromaštva i trajnih posljedica po ekonomsku stabilnost, zbog uvođenja sankcija i embarga. Potreba za napuštanjem zaraćenih teritorija dovodi do migracija, a time i do političkih tenzija čime se ugrožava i politička bezbjednost kao dio ljudske bezbjednosti.

Daleko je mir od Bliskog istoka. Tome svjedoči posljednja bezbjednosna dinamika odnosa između Izraela i Irana. Regionalni sukob koji prijeti da preraste u rat regionalnih, ali širih razmijera nastavlja da uništava ljudske živote na prostoru svih zaraćenih strana.

Srednjovječni čovjek je skromnim pokretom ruke izvadio ključ iz pocijepane jakne i pokazao ga profesorici Kapor, koja je bila u misiji UNICEF u južnom Libanu, rekavši da je to ključ od kuće koju je napustio u Palestini još kao dječak. Ključ u njegovom džepu je ujedno i ključ za postizanje mira na Bliskom istoku.