Nikola Banićević

OSVRT

Oružje skuplje od života

Istorija čovječanstva obilovala je sukobima koji su bili većeg ili manjeg intenziteta i različitog trajanja. Sukobi za motiv imaju osvajanja novih teritorija i prirodnih bogatstava. Često za osnovu imaju etničku, vjersku i nacionalnu netrpeljivost. Devetnaesti vijek bio je prožet brojnim sukobima kao što su Napoleonovi ratovi, francusko-pruski rat, rusko-turski rat i kolonijalne aktivnosti Veliki Britanije, Francuske i Rusije u djelovima Afrike i Azije

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Dvadeseti vijek donio je ratove koji su ostavili trag na čovječanstvo i to: Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, Hladni rat, zatim rat na prostorima bivše SFRJ i sukobe na prostoru Bliskog istoka. Treći milenijum vratio je rat na prostor Evrope, kroz sukob Ruske Federacije i Ukrajne i ponovo aktivirao zamrznuti konflikt između Izraela i Palestine. Bilo da se sukobi posmatraju kao oslobodilački ili okupatorski ista im je osnova, potreba za trgovinom oružjem, što za posledicu ima stradanje ljudskih života.

Šta je oružje? Ono je sredstvo kojim se uništava živa sila i materijalna sredstva. Često je u upotrebi pojam vatreno oružje, posebno u vojnoj terminologiji. Ono je svako prenosivo oružje koje ima cijev, ispaljuje, ili se može modifikovati da ispaljuje hitac. Oružje je roba kojom se trguje na tržištu. Trgovina može biti legelna i ilegalna. Ako je legalna, odvija se u skladu sa međunarodnim propisima, uz poštovanje odluka UN-a i uspostavljenih embarga. Takva trgovina evidentira se u bazi podataka UNODC (UN Office on Drugs and Crime). Ilegalna podrazumijeva trgovinu oružjem na crnom tržištu, kršenjem međunarodnih propisa i zabrana. Prema izvještaju iz 2023. godine Stokhlomskog instituta za istraživanje mira (SIPRI), najveći uvoznici oružja u periodu 2019-2023. godine bile su Indija, Saudijska Arabija i Katar.

Ukrajina je zauzela četvrto mjesto nakon transfer oružja od preko 30 država u periodu 2022-2023. godine. Najveći svjetski izvoznik oružja SAD, povećao je izvoz za 17 % između 2014-2018. i 2019-2023, dok je izvoz iz Ruske Federacije opao za 53 %. Francuska je zabilježila porast izvoza oružja u navedenom period za 47% i postala je drugi najveći izvoznik oružja u svjetu.

Kako bi se osigurala efikasna izvozna kontrola trgovine oružjem, stvorene su neformalne grupe i to: Australijska grupa, Režim za kontrolu raketne tehnologije, Grupa proizvođača nuklearnog materijala i Vasenar sporazum. U januaru 1998. UN su osnovale Kancelariju UN za pitanja razoružanja (UNODA), čiji je zadatak da doprinese razoružanju, posebno konvencionalnog oružja. Interpol je u periodu od 13.11 do 24.11.2023. godine, sproveo akciju kodnog naziva „Trigger-Salvo II” širom Azije protiv ilegalne trgovine oružjem, u 10 zemalja.

Izvedeno je preko 1.700 hapšenja i zaplijenjeno 714 komada vatrenog oružja, 921 djelova i komponenti, i 45.383 metaka. Najveća količina ilegalnog oružja na prostoru Azije prema ovoj istrazi, nađena je u pograničnom području između Pakistana i Avganistana.

Kontrola trgovine oružjem doprinosi očuvanju koncepta ljudske bezbjednosti i humanosti. Ona smanjuje ljudsku patnju i izloženost ratnim sukobima i stradanjima.. Uspostavljanje i očuvanje ljudske bezbjednosti treba da bude cilj i svrha procesa kontrole. Dužnim smo da budućim generacijama ostavimo svijet bezbjedniji od ovog u kojem danas živimo. Ljudski život nema cijenu.

Autor: mr Nikola Banićević (predavač i doktorand na Humanističkim studijama, UDG na smjeru Međunarodna bezbjednost)