Čarapić: Uvećana brzina najčešći uzrok nesreća, potrebna jača kontrola

Sudski vještak Goran Čarapić u razgovoru za Portal RTCG kazao je da je na rekonstruisanim saobraćajnicama, na kojima se u posljednje vrijeme dešava najveći broj saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama, signalizacija postavljena adekvatno saobraćajnim uslovima, a posebno kada se govori o ograničenju brzine, jer najveći broj saobraćajnih nezgoda se dešava baš zbog znatno uvećane brzine za zone nastanka nezgode.

"Na tim, da kažem modernijim saobraćajnicama, na vrlo malim djelovima puta se brzina ograničava na 80km/h, što je maksimalna brzina koja je ograničena za magistralne puteve. Činjenica je da je jedan broj puteva u našoj državi rekonstruisan i kolovoz je prekriven sa relativno dobrim asfaltom. Određeni broj puteva datira od još prije nekoliko descenija sa dosta lošim kvalitetom asfaltnog zastora", smatra Čarapić.

Faktor čovjek je, dodaje on, osnovni faktor nastanka saobraćajnih nezgoda.

"Vozač može biti u saznanju da upravlja putem koji ima dobru novu asfaltnu podlogu, ili putem koji je star ili istrošen, da li na putu postoje neravnine ili udarne rupe ili neka druga oštećenja, da upravlja relativno novijim ili starijim vozilom, pa da na osnovu toga prilagođava brzinu kretanja uslovima i stanju puta. Ukoliko vozač ne prilagodi brzinu tim uslovima postoji veliki rizik i opasnost da dođe do saobraćajne nezgode", objašnjava Čarapić.

Sportska vožnja direktni rizik nastanka saobraćajne nezgode

Sportska vožnja ni na jednom putu u Crnoj Gori, po mišljenju Čarapića, nije moguća, odnosno ona je direktni rizik nastanka saobraćajne nezgode.

"Osnovni uzrok, za koje ja mogu reći, jer sam prisutvovao, kao vještak, velikom broju uviđaja saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama, je neprilagođena brzina, odnosno znatno uvećana brzina za konkretne saobraćajne situacija, zatim nepažnja vozača za upravljačem, greška u upravljanju vozilom ili neki drugi subjektivni razlog koji je relativno beznačajan (trenutni gubitak svijesti vozača, zdravstveni problemi i slično", istakao je Čarapić.

On ukazuje na to da ukoliko je poznato na kojim putnim pravcima se događa najveći broj saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama, tada je potrebna i jača kontrola saobraćaja na tim putevima.

"Turistička sezona nailazi pa je potrebno preduzeti i neke mjere u cilju sprečavanja nastanka većeg broja saobraćajnih nezgoda, na našim putevima, sa težim posljedicama. U tom periodu, po mom mišljenuju, treba znatno povećati kontrolu saobraćaja od strane policije, jer se tada i vozači pribojavaju većih kazni za kršenje saobraćajnih propisa", istakao je Čarapić.

Kontrolisati saobraćaj 24 sata bez obzira na godišnje doba

Neophodna je, upozorava Čarapić, stalna kontrola saobraćaja 24 časa bez obzira na godišnje doba, mjesec, dan, doba dana, bez najave o kontroli saobraćaja, a posebno na određenim putnim pravcima i saobraćajnicama u gradu.

Sama rekonstrukcija određenog broja puteva u našoj državi je, smatra Čarapić, povećala kvalitet putne mreže, osavremnila puteve, omogućila bržu vožnju tim putevima, ali sa druge strane postala potencijalna opasnost za nastanak saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama.

"Mentalitet našeg naroda je da se nakon izgradnje takvih saobraćajnica vozač „dokazuje“ kako je savladavao određene dionice za relativno kratko vrijeme, a posebno se ovo odnosi na mlađu populaciju. Savremeni automobili sa moćnim motorima, a putevima koji na prvi pogled omogućavaju brzu vožnju, su uzrok nastanka nezgoda", objašnjava sudski vještak.

Mali broj nezgoda sa težim posljedicama uzrokovane faktorom put

Čarapić, u razgovoru za naš Portal, kaže da je mali broj saobraćajnih nezgoda težim posljedicama uzrokovan faktorom put.

"Postoji određeni broj saobraćajnih nezgoda uzrokovane faktorom put sa manjim posljedicama, koje su uzrokovane naletom vozila na manje odrone na putu, nailazak vozila na udarne rupe na kolovozu, zaleđen a neposut kolovoz, rasut mazut po kolovozu, nailazak na blatnjav put i slično", ističe on.

Čarapić zaključuje da se turistička sezona dočekuje sa takvim putevima kakvi su, a na vozačima je da prilagode brzinu uslovi i stanju za takav put i konkretne saobraćajne situacije, a samim tim i spriječe nastanak neke moguće saobraćajne nezgode koju bi i sami mogli izazvati.

Gužve i blokade putnih pravaca širom Crne Gore