M.V.

IZVJEŠTAJ EK

Dio terorističkih boraca ostaje u Siriji i Iraku

Crna Gora nije sprovela repatrijaciju 14 terorističkih boraca i članova porodica prijavljenih da se nalaze u Siriji i Iraku, navodi se u izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori.

Kako se navodi u izvještaju koji je juče objavljen u Briselu, tokom 2023. godine nijedna osoba nije osuđena za krivično djelo terorizma u Crnoj Gori.

"Razlog za zabrinutost je rastući desničarski ekstremistički sadržaj na mrežama, govor mržnje i dezinformacije, pogoršani ruskim agresivnim ratom u Ukrajini i ratom u Gazi", istaknuto je u izvještaju EK. 

Kako se ističe, Crna Gora je aktivno učestvovala u EU Mreži za podizanje svijesti o radikalizaciji (RAN). Nastavila je dobru saradnju sa Europolom po pitanju stranih terorističkih boraca.

"Prošle godine broj poruka razmijenjenih sa stranim jedinicama za borbu protiv terorizma preko komunikacione veze Europolove mreže za bezbjednu razmjenu informacija (SIENA) porastao je na 480 (sa 342 u 2022.) Problem stranih terorističkih boraca u Crnoj Gori je ograničen. Trenutno ne postoji namjera da se obavi repatrijacija 14 stranih terorističkih boraca i članova porodica prijavljenih da se nalaze u Siriji i Iraku", dodaje se u izvještaju.

Mediji su posljednjih godina objavili nekoliko izvještaja da je u borbama na ratištima u Siriju i Iraku učestvovalo više desetina osoba iz Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore, između ostalog, predviđa zatvorske kazne za crnogorske državljane koji učestvuju u sukobima na ratištima u inostranstvu.

Repatrijacija je akt dobrovoljnog povratka u zemlju rođenja iz zemlje gdje lice boravi. 

Pravni okvir u skladu sa pravilima EU

Kako se navodi u izvještaju Evropske komisije, crnogorski pravni okvir za borbu protiv terorizma je u velikoj mjeri usklađen sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim instrumentima o borbi protiv terorizma.

"Crna Gora nastavlja da sprovodi mjere u okviru Aranžmana EU i Crne Gore o implementaciji Zajedničkog akcionog plana za borbu protiv terorizma za zapadni Balkan. U svjetlu postignutog napretka, u novembru 2023. godine, Crna Gora i EU potpisale su revidirani bilateralni aranžman i zemlja je podnijela svoj šesti izvještaj o sprovođenju u junu 2024. godinee. Crna Gora treba da nastavi da sprovodi aktivnosti dogovorene u okviru Zajedničkog akcionog plana za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu i održi svoj strateški i zakonodavni okvir ažurnim i usklađenim sa zakonodavstvom EU i prioritetima politike", naglašeno je u novom izvještaju Evropske komisije.

U februaru 2024. godine, ističe se, Biro za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora formirao je međuresornu radnu grupu za uspostavljanje nacionalne „liste za praćenje“ u skladu sa rezolucijom 2396 Savjeta bezbjednosti UN.

Oduzeto oružje čuva se u neodgovarajućim skladišnim uslovima

Kako se naglašava, i pored postojanja skladišta malokalibarskog, lakog naoružanja i municije u Rogamama, do okončanja sudskog postupka oduzeto oružje se čuva u neodgovarajućim skladišnim i bezbjednosnim uslovima u prostorijama tužilaštva. 

"Crna Gora treba da poveća napore na podizanju svijesti, širenju i edukaciji o opasnostima i rizicima u vezi sa zloupotrebom, nedozvoljenim posjedovanjem i trgovinom vatrenim oružjem", ukazuje se.

Mjere koje imaju za cilj smanjenje nelegalnog vatrenog oružja kroz legalizaciju, dobrovoljnu predaju, deaktivaciju i uništavanje treba da budu sprovedene u skladu sa akcionim planom EU o trgovini vatrenim oružjem, poručuju iz Brisela.