- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
15. 03. 2025. 11:07
Čitaj mi:
Šta slijedi nakon određivanja pritvora Dodiku, Viškoviću i Stevandiću
Iako danima stiže malo informacija iz Suda i Tužilaštva BiH o procesima koji se vode protiv rukovodstva Republike Srpske - mediji prenose - da je Sud BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku odredio jednomjesečni pritvor, što je i sam Dodik najavio dan ranije. Pritvor je određen i premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću.
U kojoj je fazi proces protiv Dodika, Viškovića i Stevandića?
Nakon što se nisu odazvali pozivu na saslušanje, sud je prije nekoliko dana izdao nalog za privođenje trojice političara, zbog sumnje da su počinili krivično djelo „napad na ustavni poredak BiH."
Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) dobila je zahtjev od Sudske policije BiH za asistenciju pri privođenju Dodika, Viškovića i Stevandića, nakon čega je izvršila bezbjednosnu procjenu, u kojoj je navedeno da se radi o visokorizičnom postupku. „Zalažem se da se poštuje zakon, ali zakon propisuje da se pazi zdravlje ljudi. Ne želim da je iko ugrožen. Nadam se da ćemo tu doći do rješenja. Sudska policija će raditi u skladu sa zakonskim propisima", rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH).
Ministar policije RS Siniša Karan, rekao je da će ova institucija poštovati zakone koje je usvojila Narodna skupština, kojima se „štite i brane ustavni poredak RS". Podsjetimo: Narodna skupština usvojila je paket zakona koji zabranjuju objavljivanje i sprovođenje odluka Suda i Tužilaštva BiH kao i djelovanje SIPA na teritoriji RS. Ustavni sud BiH u međuvremenu je donio privremenu mjeru kojom zabranjuje primjenu tih zakona.
Procedura nakon određivanja pritvora
Nakon što je Sud BiH odredio pritvor, prema Članu 446 Zakona o krivičnom postupku BiH, „potjernicu i objavu raspisuje nadležni policijski organ koga određuje Sud u svakom pojedinom slučaju". Takođe, „ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadležno ministarstvo BiH može raspisati međunarodnu potjernicu.
U slučaju raspisivanja centralne potjernice, nalog se šalje svim policijskim agencijama u BiH, koje nakon toga imaju obavezu njegovog izvršavanja.
Ipak, nakon procjene SIPA da se radi o visokorizičnom postupku, nije poznato da li će i na koji način policijske agencije u BiH djelovati – od kantonalnih, preko entitetskih pa do granične policije.
Kakva je uloga međunarodnih snaga?
Kada je riječ o spekulacijama o učešću međunarodnih vojnih snaga u BiH kao što je EUFOR koji djeluje u okviru Misije Altea, saglasnost za njihovo učešće daje Savjet bezbjednosti UN. Postoji mogućnost da policijske agencije zatraže asistenciju EUFOR prilikom privođenja, ali bi se za to tražila i dodatna saglasnost nekog od ministarstva koja pokrivaju resor bezbjednosti.
Sa druge strane, austrijski list Standard tvrdi da raspolaže informacijama iz „diplomatskih izvora", da je EUFOR spreman da podržati SIPA u privođenju Dodika „ukoliko dobije odgovarajući nalog", iako ne navode o kojem se nalogu radi.
„Odluku o tome može donijeti direktno rumunski general EUFOR-a, Florin-Marian Barbu. U krajnjem slučaju, mogla bi intervenisati i NATO komanda u Sarajevu", tvrdi Standard.
Ipak, s obzirom na da je kriza u BiH počela nakon intervencije visokog predstavnika Kristijana Šmita - kada je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i time omogućio krivično gonjenje izabranih funkcionera - mnogi pravni stručnjaci i analitičari se slažu da bi to moglo dovesti do radikalizacije odnosa i da se neće ići u takav scenario.
Šta je predmet optužnice protiv Dodika, Viškovića i Stevandića?
Kako je ranije rečeno u Tužilaštvu BiH, istraga je počela u decembru prošle godine.
Iako nije rečeno šta je predmet optužnice, neki od zakona koji bi mogli biti predmet istrage su Izborni zakon Republike Srpske, ali i zakoni kojima se u upotrebu vraća grb Nemanjića i himna Bože pravde.
Ustavni sud BiH privremeno je u februaru van snage stavio dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske, koje predviđaju da se grb Nemanjića i himna Republike Srbije mogu koristiti u institucijama RS.
Novi Ustav RS u javnoj raspravi
Ustavni sud BiH je prije nekoliko dana privremeno van snage stavio zakone usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima se zabranjuju rad državnih pravosudnih i istražnih institucija u RS. Zakonima je definisano uspostavljanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS, kao i zabrana djelovanja SIPA na teritoriji Republike Srpske. Iako je entitetska vlast pozvala zaposlene iz RS u Sudu, Tužilaštvu i SIPA da pređu u entitetske organe, obećavši im veće plate, do sada je odziv gotovo nikakav. Bez obzira što su novim zakonima predviđene i zatvorske kazne za neizvršavanje ovih odluka.
Posljednji zakon koji bi uskoro mogao pred Ustavni sud BiH na ocjenu ustavnosti je Zakon o zaštiti ustavnog poretka, kojim se predviđa osnivanje entitetske obavještajne agencije. Ovim zakonom, koji je usvojen u paketu sa nacrtom novog Ustava kao odgovor na presudu Dodiku, predviđeno je i osnivanje Specijalnog tužilaštva RS. Nacrt novog Ustava RS ušao je u proces javne rasprave od 30 dana. Novim ustavom, na šta je takođe najavljena apelacija sa državnog vrha ukoliko bude usvojen u formi predloga, predviđa se pored ostalog, pravo na samoopredjeljenje, udruživanje sa drugim državama, vraća entitetska vojska i ukida Vijeće naroda RS.
Prethodna presuda Dodiku - još nije dostavljena odbrani
Poziv Suda BiH na saslušanje i zahtjev za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića, u pravnom smislu nemaju veze sa predmetom koji je u prvostepenom postupku završen pred Sudom BiH, a u kojem je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu - Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS - preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne sprovodeći odluke visokog predstavnika.
Advokatski tim Dodika, iz kojeg je prije dva dana izašao pravnik iz Zagreba Anto Nobilo, još nije dobio konačnu verziju presude nakon čijeg prijema počinje rok za žalbu.