A.J.

IA: Dosta prostora za unapređenje rada Anketnog odbora

Dosadašnji rad Anketnog odbora o „crnim trojkama“ pokazao je da postoji dosta prostora za unapređenje njegovog rada, pogotovo u dijelu prikupljanja podataka i efektivnog korišćenja vremena tokom sjednica, kazali su iz Instituta alternativa (IA).

Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk smatra da će Anketni odbor teško postići postavljene ciljeve, ukoliko nastavi sa sadašnjim načinom rada.

"Anketni odbor je trebalo da se pripremi kroz prikupljanje odgovarajuće dokumentacije iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva unutrašnjih poslova i dokumentacije koja je eventualno iz ovih i drugih institucija arhivirana u Državnom arhivu Crne Gore“, naveo je Muk u saopštenju.

On je istakao da Anketni odbor ne može da tvrdi da određeni podaci ne postoje odnosno da su uništeni, niti da određene podatke ne mogu da dobiju, a da nijesu uputili zvanični zahtjev institucijama koje su u posjedu tih podataka.

Muk je naveo da je Zakon o parlamentarnoj istrazi u tom smislu precizan i govori da je "Anketni odbor ovlašćen da traži od svih državnih organa, organa lokalne samouprave, ustanova i pravnih lica da mu dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značaja za ostvarivanje povjerenog mu zadatka“.

„Navedeni organi su dužni da postupe po zahtjevu anketnog odbora u najkraćem mogućem roku i da daju istinite isprave, podatke i obavještenja“, dodao je Muk.

On je istakao da je Zakonom propisano i da se, ako postoje dokumenta vezana za predmet parlamentarne istrage s oznakom tajnosti, članovima anketnog odbora, u skladu sa posebnim zakonom koji reguliše pristup tajnim podacima, mora omogućiti da ostvare uvid i u tu dokumentaciju.

Prema riječima Muka, Anketni odbor je mogao da prethodno pozove osobe koje su određene informacije i saznanja iznosile u javnosti, ili za koje članovi odbora smatraju da imaju neposredna saznanja, posjeduju određena dokumenta ili svojim doprinosom mogu uputiti članove odbora na dalje postupanje.

On je podsjetio da je Anketni odbor, tek nakon ponovljenog glasanja, usvojio odluku da pozove drugu osobu sa kojom će biti obavljen razgovor.

„Bilo bi bolje da je preliminarni spisak lica koja će biti pozvana na anketni odbor formiran po predlozima članova, u skladu sa vremenom koje je efektivno na raspolaganju. Tako bi se obezbijedilo bolje planiranja rada odbora u okviru rokova koje je sam postavio“, dodao je Muk.

On je istakao da zabrinjava viđeni metod rada koji daje mogućnost članovima Anketnog odbora i pozvanima da govore bez vremenskih ograničenja, što se često pretvara u političku prezentaciju i debatu.

„Smatramo da očigledno nije dobar metod rada koji dozvoljava da članovi odbora postavljaju više pitanja zbirno, a da lica pozvana na razgovor daju zbirne odgovore na više pitanja prethodno postavljenih od članova Anketnog odbora“, naveo je Muk.

On je kazao da IA preporučuje da nakon svakog razgovora Anketni odbor objavi zapisnik sa ključnim nalazima, izjavama, od važnosti za Izvještaj koji Anketni odbor treba da pripremi, dodajući da samo tako javnost može slijediti logiku rada odbora.

Muk smatra da treba razmotriti mogućnost da se rad Anketnog odbora uredi posebnim poslovnikom, koji bi propisao metodologiju rada i niz drugih važnih pravila rada.

On je kazao da IA podržava da se rok za sprovođenje parlamentarne istrage produži koliko god je potrebno za valjano sprovođenje istrage i postizanje cilja formiranja Anketnog odbora.

„Međutim, u vezi sa najavljenom izmjenom Odluke o formiranju Anketnog odbora, treba imati u vidu da Zakon o parlamentarnoj istrazi poznaje rok "do kojeg je anketni odbor dužan da obavi parlamentarnu istragu" i trenutak kada Anketni odbor prestaje sa radom, a to je dan odlučivanja o izvještaju Anketnog odbora“, naveo je Muk.