B.B. [ Mina ]

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Sadržaji finansirani iz Fonda unaprijedili percepciju društvenih događaja

Medijski sadržaji koji su finansirani iz Fonda za posticanje pluralizma unapređuju percepciju i razumijevanje društvenih događaja i procesa, i djelimičmo služe kao izvor informisanja građana, pokazalo je istraživanje Agencije za elektronske medije (AEM).

AEM je sproveo istraživanje o učincima raspodjele prvog granta pomoći komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima iz Fonda u okviru kojeg su bila raspisana sredstva u iznosu 464.450 eura.

Rješenjem o raspodjeli sredstava dodijeljeno je 221.183 eura, čime je podržan 31 programski sadržaja, a novac je dobilo deset emitera.

Milica Krivokapić iz AEM-a je, predstavljajući rezultate istraživanja, kazala da su televizije i dalje značajan medij, ali da su sve prisutniji druge vrsta medija i načini informisanja kao što su društvene mreže i internet portali.

Prema njenim riječima, 86,1 odsto ispitanika nije upoznato da su emisije podržane novcem iz Fonda.

Krivokapić je kazala da značajan broj ispitanika koriste programske sadržaje koji su finansirani iz Fonda kao izvor informacija – 54,4 ponekad, a 10,6 ispitanika gotovo uvijek.

Ona je dodala da ispitanici smatraju da programski sadržaji finansirani iz Fonda imaju pozitivan uticaj na razumijevanje društvenih događaja.

"Iako većina ispitanika, 59,9 odsto, zauzima neutralan stav prema odražavanju interesa zajednice i razumijevanju društvenih događaja putem programa podržanih iz Fonda, imamo značaj broj ispitnika koji se izrazio pozitivno, pa njihov ukupan doprinos ostaje pozitivan", dodala je Krivokapić.

Političke teme i evropske integracije najmanje interesantne

Ona je kazala da su, kada je riječ o temama koje su podržane iz Fonda, ispitanicima dominantno interesantne teme djeca, sport i mladi, promocija zdravih stilova života i borba protiv korupcije, dok su manje zanimljive evropske integracije i političke teme.

AEM je istraživao i stavove šest emitera koji su dobili podršku iz Fonda za pluralizam.

Krivokapić je kazala da emiteri imaju pozitivna stav prema postojanju Fonda, ali da analiza pokazuje različite nivoe zadovoljstva u vezi sa pojedinim aspektima konkursa.

Ona je rekla da su korisnici Fonda najviše zadovoljni nivoom transparentnosti, odnosno smatraju da se proces raspodjele novca sprovodi objektivno i bez diskirminacije, a manje su zadovoljni procesom prijave, evaluacijom i izvještavanjem.

"Kao ključne efkete su naveli veće interesovnaje publike, veća gledanost i slušanost, proizvodnju raznolikog i kvalitetnijeg medijskog sadržaja. Smatraju da se na ovaj način sačuvana neka radna mjesta i proizvedeni program koji nijesu ekonomski isplativi za produkciju", rekla je Krivokapić.

Kada su u pitanju nalazi istraživanja emitera koji nijesu korisnici novca Fonda, Krivokapić je rekla da postoji razlika u niovu informisanosti među njima, ali da većina ima pozitivan stav prema Fondu i njegoovm postojanju.

"Većina emitera se slaže da je postupak omogućio slobodan i ravnopravan pristup novcu iz Fonda svim emiterima koji, u skladu sa zakonom, imaju to pravo”, dodala je Krivokapić.

AEM je identifikovao 100 zaposlenih koji su učestvovali u pripremi ili sprovođenju podržanih emisija ali je, kako je navela Krivokapić, na upitnik odgovorilo svega šestoro.

Vujović: Za tri godine dodijeljeno 1,7 miliona eura

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović saopštila je da je od osnivanja Fonda, prije tri godine, podijeljeno 1,7 miliona eura.

Ona je istakla da se o postojanju Fonda najmanje govori na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, dok je publika medija sa lokalnom pokrivenošću više informisana o emisijama koje se finansiraju od novca Fonda.

Vujović je kazala da mediji korisnici Fonda nijesu uspjeli da afirmišu istraživanje među svojim zaposlenima kako bi dobili povratne informacije i podatke o socio-ekonomskim efektima koje je novac iz Fonda imao na njihov status.

Ona je istakala da će iz Fonda za pluralizam medija u narednom periodu biti izdvajan znatno veći novac.

"Izmjenama medijskih zakona predviđa se povećanje izvdajanja Fonda sa 0,09 na 0,2 odsto tekućeg budžeta, što će rezultirati cifrom od preko dva miliona eura za godišnji konkurs", precizirala je Vujović.

Ona je navela da je novac iz Fonda namijenjen projektima koji promovišu kulturnu raznolikost, očuvanje tradicije i identiteta, evropske integracije, nauku, kulturu, obrazovanje, zaštitu prava manjinskih naroda, djecu.

Bakić: Smisao Fonda da da "vjetar u leđa" medijima

Direktorica AEM-a Sunčica Bakić kazala je da problemi sa kojima se suočavaju novinari u Crnoj Gori nijesu za neku veliku proslavu Dana novinara, ali jesu prilika da se cijelo društvo, a naročito predstavnici državnih organa, podsjete na to koliko je važna posvećena borba za slobodu medija i novinarstva i na svoju obavezu što obezbijede povoljnije uslove za nihov rad.

Ona je kazla da je Fond ustanovljen kao mehanizma koji treba da olakša funkcionisanje medija u Crnoj Gori i obezbijedi podršku za kvalitetno i kredibilno novinarstvo.

"Suština i smisao Fonda je da da "vjetar u leđa" domaćim medijima i pruži potporu profesionalnom novinarstvu. Ako se ova pomoć svodi na 'svakom po malo nikome dovoljno', željene rezultate nećemo postići, a funkcionisanju tržišta se pravi šteta, jer se onemogućava prirodno djelovanje njegovih mehanizama", rekla je Bakić.

Ona je dodala da se, sa druge strane, komercijalni mediji ne smiju u potpunosti osloniti na izvore iz javnih fondova, jer će tako, prema njenim riječima, otvoriti vrata autoncezuri, trajno štetiti njihovoj nezavisnosti i dobiti kvazi javne servise.

Bakić smatra da je nophodno razmotriti da li sadržaj koji se finansira novcem iz Fonda, svojim kvalitetom i izborom tema dopinosi raznovrsnosti, da li povećava ponudu sadržaja koji je od posebnog interesa za javnost, a koje emiteri ne bi proizveli zbog neisplativosti.

"Da li smo ovim Fondom pomogli ostvarivanje prava na kvalitetno informisanje raličitih ugroženih grupa, podstakli istraživačko novinarsto i otvorli značajne teme. Jer ako nijesmo - napravili smo više štete nego koristi", navela je Bakić.

Ona je kazala da je u svijetu dezinformacija i lažnih vijesti subvencioniranje novinarstva potreba i društava razvijene demokratije.

"Jednako kao što radimo na jačanju otpornosti građana na dezinformacije, moramo raditi i na jačanju medija i unapređenju cjelokupnog sistema", poručila je Bakić.