ASK

“Mora se provjeravati ko ima pravo da radi u Specijalnom tužilaštvu"

Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu potrebno je precizirati sadržaj obrazloženja zahtjeva koji Glavni specijalni tužilac upućuje Tužilačkom savjetu, kao i sadržaj obrazloženja odluke koju na osnovu ovog zahtjeva donosi Tužilački savjet, kako bi bio očuvan princip transparentnosti, objektivnosti i izbora koji je zasnovan na zaslugama i kvalitetima koje predmetne pozicije podrazumjevaju preporučeno je iz Agencije za sprječavanje korupcije.

Ovo su saopštili u analizi relevantnih propisa kojima se uređuje rad kako Državnog, tako i Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore (SDT), a posebno procedure relevantne za institut upućivanja državnih tužilaca u SDT.

“Pri tom je utvrdila postojanje visokih korupcijskih rizika, s obzirom na to da ovako važno pitanje nije jasno i nedvosmisleno propisano zakonskim tekstom, što može izazvati nesigurnost na polju vladavine prava. Agencija je zaključila da nije uređeno pitanje ispunjenosti uslova potrebnih za rad u SDT-u od strane državnih tužilaca iz drugih tužilaštava, te obim njihovih ovlašćenja, status i opis poslova, a koji su neophodni za obavljanje "poslova hitne prirode“, odnosno kod „povećanog obima posla“ i „postupanja u konkretnom predmetu“ iz člana 24 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu”, ističu iz ASK-a.

Osim kriterijuma kojima bi se nedvosmisleno utvrđivala kvalifikovanost lica koja se upućuju na rad u SDT, Agencija smatra da je neophodno jasno zakonski precizirati obim ovlašćenja, status i opis poslova navedenih lica, kako bi se, naglasili su, osiguralo da upućeni tužioci osim kvalifikovanosti za obavljanje konkretnog tužilačkog posla imaju ovlašćenja da sprovode tužilačke radnje u kapacitetu koji ima specijalni državni tužilac i odgovornost za radnje koje sprovode.

Prema njihovim riječima, skromna razrađenost pravnih procedura kod upućivanja tužilaca na rad u SDT, te relativizovanje činjenice da je Zakonom o državnim tužiocima uređeno samo pitanje upućivanja državnih tužilaca u drugo tužilaštvo uz uslov da se radi o tužilaštvu istog ili nižeg ranga, a da zakonska rješenja u pogledu uslova koja tužilac treba da ispuni ne ograničavaju upućivanje u slučajevima kad se ono sprovodi na zahtjev Glavnog specijalnog tužioca, ne smije, poručuju iz ASK-a, biti opravdanje za praksu postupanja upućenih tužilaca u statusu koji shodno Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu ne bi mogli imati.

“Član 4 Zakona propisuje da poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela navedenih u članu 3, vrše glavni specijalni tužilac kao rukovodilac državnog tužilaštva i specijalni tužioci kao državni tužioci, čiji broj određuje Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, ali ne i upućeni tužioci shodno članu 24 istog Zakona. Preporuka Agencije je da u cilju očuvanja pravne sigurnosti, a do definisanja pomenutih procedura, sve radnje predmetnih tužilaca treba da budu odobrene, odnosno potpisane od Glavnog specijalnog tužioca kao onoga na čiji je zahtjev Tužilački savjet odlučivao”, ukazuju u saopštenju.

Istovremeno, Agencija je pozvala Ministarstvo pravde da predloži adekvatna rješenja u ovoj oblasti, u skladu sa preporukama iz Mišljenja.