Aleksandra Sjekloća, TVCG

Ostrvo Sveti Nikola, zelena oaza Budve, mogao bi postati ekološki park

U jeku takozvane betonizacije obale, u budvanskom turizmu zelenu oazu predstavlja ostrvo sa tri imena, Školj, Sveti Nikola i Havaji, koje je najveće na južnom dijelu Jadrana. Iako je oduvijek privlačilo pažnji invstitora i bilo nekoliko pokušaja gradnje hotela, ostrvo je ostalo očuvano.

Luka i Đuro Rafajlović dan započinju uz kafu sa pogledom uprtim u Školj. Osim što odmaraju oči u njegovom zelenilu, ova poznata paštrovska familija ima posebnu vezu sa ovim ostrvom. Ono je kao i Zavala njihova džedovina. Rafajlovići su vlasnici dvije trećine ove zelene oaze.

"Bio je dio koji se obrađivao, tamo se čuvala neka sitna stoka, išlo se da se ore i kopa, da se sije, neke kulture, žitarice, kukuruz recimo, koliko se ja sjećam. Da li se sjećam tih 50-ih godina? Recimo do 60-ih dok je počeo turizam", prisjeća se Đuro Rafailović.

Ovo egzotično mjesto od uvijek je izazivalo pažnju investitora. Jugoslovenska vlast ga nije htjela dati u zakup Francuzima ni Amerikancima. Kasnije je bilo na meti graditelja.

"NVO Budva, porad Pizana, uspjeli smo da zaustavimo tu ugradnju što su htjeli Đorđević i Cane Subotić, što su htjeli da rade, tamo da naprave hotele. Đorđević je prodao Canu Subotiću, a Subotić je prodao Šinavatri", kaže mještanin Jeronim Dragičević.

Na svu sreću, ostrvo je ostalo očuvano i predstavlja pravu zelenu oazu sa tri uređene plaže i više divljih.

"Mislim da jednostavno tu treba obezbijediti ljudima da, eto, kad im je već obezbijeđen zakup, da imaju te osnovne uslove: voda, struja i to da mogu da funkcionišu", ističe Pero Antonjoli.

U vrijeme kada je Budva zabetonirana, ono bi moglo postati ekološki park, smatra profesor Rade Ratković.

"Jako dobar resurs koji bi bio na neki način spas za turizam Budve, jer bi mogao da vrati u Budvu neke turiste veće platežne moći, većeg kulturnog nivoa. Oni ne treba da budu u ogromnom broju, jer kvalitetan turizam nije masovan, nego je selektivan", smatra ratković.

Svi naši sagovornici su saglasni da Ostrvo Sveti Nikola mora biti sačuvano od bilo kakve gradnje. Mislim da je u ovom trenutku, sad, u ovom vremenu, pored ovakve pretrpanosti, ove gradnje koja je u našem mjestu, koja nam se desila, ne bi trebalo tamo dirati ništa", naglašava Đuro Rafailović.

Ostaje nada da će betoniranje, koje je nažalost i dalje trend u glavama pojedinaca, zaobići posljednje zelene dragulje naše obale. Jedan od njih je Ostrvo Sveti Nikola.