Mi.M. [ n1 ]

Vlažan vazduh i visoke temperature

Vlažnost vazduha iznad 70 odsto i temperature preko 30 stepeni, kao i prisustvo smoga – naročito u urbanim sredinama – povećavaju rizik od kardiovaskularnih komplikacija kod osoba koje pate od visokog krvnog pritiska

Šta se dešava ljeti kada je povećana vlažnost vazduha?

Povećana vlažnost utiče na sposobnost organizma da se znoji, što otežava njegovo prirodno rashlađivanje.

Visoka temperatura i vlažnost uzrokuju pojačan protok krvi prema koži, čime se srcu nameće dodatno opterećenje – mora da radi brže i jače.

Šta se dešava u organizmu tokom ljetnjih vrućina?

"Tokom vrućih dana, cirkulacija krvi može biti i duplo brža nego u hladnijim periodima. Gubitak tečnosti može dovesti do smanjenja ukupne količine krvi, što narušava ravnotežu između volumena tjelesnih tečnosti i koncentracije elektrolita. U mišićima se mogu nagomilavati kisjeli produkti metabolizma",** objašnjava prim. dr Mira Kiš Veljković za Stetoskop.

Odmah se obratite ljekaru ako primijetite:
Glavobolju – najčešće se javlja kod osoba od 20 do 40 godina;

Zamor – osjećaj slabosti, iscrpljenosti, manjak energije;

Grčeve u mišićima – bolne kontrakcije i ukočenost;

Prekomjerno znojenje ili nemogućnost znojenja;

Hladnu i ljepljivu kožu;

Otoke zglobova – posebno članaka i stopala;

Tamnu mokraću – znak dehidratacije;

Mučninu – osjećaj nelagodnosti, bljedilo, pojačano lučenje pljuvačke, usporen rad srca, snižen pritisak;

Vrtoglavicu – poremećaj ravnoteže;

Ubrzan puls – neprijatan osjećaj jakog lupanja ili nepravilnog rada srca.