P. R. [ RSE ]

Šta dalje nakon neuspjeha diplomatskih napora u ruskom ratu protiv Ukrajine?

Intenzivni diplomatski napori oko ruskog rata protiv Ukrajine, usredsređeni na prve direktne mirovne pregovore između Kijeva i Moskve u posljednje tri godine i dugog telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, završeni su ranije ove nedelje bez pozitivnog preokreta.

Glavni cilj koji su postavili Ukrajina i Zapad, 30-dnevni prekid vatre, nije postignut.

Ruski napadi su se nastavili tokom i nakon pregovora, a Ukrajina je pokrenula napade dronovima na mete odbrambene industrije u Rusiji nakon pregovora.

U objavi na društvenim mrežama nakon više od dva sata razgovora sa Putinom, Tramp je nagovijestio da se Sjedinjene Države možda povlače iz napora da posreduju u postizanju mirovnog sporazuma, četiri mjeseca nakon što je stupio na dužnost nakon kampanje u kojoj je rekao da može da okonča rat za dan ili dva.

Šta dalje?

Sa ruskom invazijom na Ukrajinu koja je ušla u četvrtu godinu, Radio Slobodna Evropa ispituje šta treba pratiti i kuda bi stvari mogle da vode.

Još razgovora? Memorandum?

U objavi na društvenoj mreži Truth Social nakon telefonskog razgovora sa Putinom 19. maja, Tramp je rekao da će pregovori između Rusije i Ukrajine "ka prekidu vatre i, što je još važnije, okončanju rata" početi "odmah". Pomenuo je Vatikan kao moguće mjesto i zaključio: "Neka proces počne!"

Nije bilo riječi iz Kijeva ili Moskve o novom sastanku, ali je finski predsjednik Aleksandar Stub rekao 21. maja da će njegove strane vjerovatno održati "razgovore na tehničkom nivou" sljedeće nedjelje, moguće u Vatikanu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je takođe razgovarao sa Trampom 19. maja, narednog dana je rekao da je "Ukrajina spremna za bilo koji format pregovora koji donosi rezultate", ali da "ako Rusija nastavi da postavlja nerealne uslove i potkopava napredak, posljedice moraju biti teške".

Do sada, Rusija nije dala nikakav znak da je spremna da napravi bilo kakav suštinski kompromis. Često je signalizirala suprotno, ponavljajući dugo izražavane stavove koje je Ukrajina nazvala neprihvatljivim.

U izjavi nakon razgovora sa Trampom, Putin je ponovio svoju mantru o potrebi da se eliminišu "osnovni uzroci" rata – krivicu za koju, uprkos činjenici da je Rusija pokrenula invaziju, on je nastavio u potpunosti da svaljuje na Kijev i Zapad.

Dok je Tramp govorio o neposrednim pregovorima, Putin se fokusirao na nešto što Tramp nije pomenuo, a to je bilo formulisano u uslovima "ako", "i" i "ali" za koje analitičari kažu da je Putin koristio da uspori svaki korak ka primirju. U međuvremenu, Moskva nastoji da regrutuje više vojnika, proizvede više oružja i poboljša svoj položaj na ratištu.

Rusija je, rekao je, "spremna da sarađuje sa ukrajinskom stranom na memorandumu u vezi sa mogućim budućim mirovnim sporazumom sa definicijom niza stavova, kao što su, na primjer, principi rješavanja, vrijeme mogućeg mirovnog sporazuma i tako dalje".

Nastavljajući da odbacuje neposredno primirje, rekao je da bi koraci ka rješenju mogli da uključuju "mogući prekid vatre na određeni vremenski period ako se postignu odgovarajući sporazumi".

Zelenski je nagovijestio da bi bilateralni memorandum mogao biti mogućnost, ali da bi Ukrajina morala da vidi šta Rusija predlaže prije nego što donese bilo kakve odluke.

'Ključ'

Bez obzira na status pregovaračkog procesa, postoji nekoliko velikih prepreka za napredak. Teritorija je jedna od njih.

Analitičari često kažu da otimanje zemlje nije glavni cilj Rusije, već da je ono što Putin zaista želi potčinjavanje Ukrajine i da bi, osim Krima i možda dijela Donbasa, bio zadovoljan bilo kojom površinom teritorije sve dok su zemlja i njena vlada prijateljski nastrojene prema Rusiji i čvrsto pod kontrolom Moskve.

Dio niza žalbi koje je Putin koristio da opravda invaziju jeste da je Zapad pretvorio Ukrajinu u "anti-Rusiju", iako mnogi kažu da je Putin to sam uradio, prvo aneksijom Krima 2014. i podsticanjem rata u Donbasu 2014. godine, a zatim pokretanjem invazije 2022.

Za sada je, međutim, teritorija možda najkonkretnija tačka spoticanja između Kijeva i Moskve.

U septembru 2022. godine, Putin je neosnovano tvrdio da četiri ukrajinske oblasti, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, pripadaju Rusiji. Ruske snage su u to vrijeme držale samo dijelove tih regiona, što je i dalje slučaj.

Ali, prema riječima ukrajinskih zvaničnika koji su razgovarali sa više medija pod uslovom anonimnosti, ruska delegacija u Istanbulu je rekla da ne može biti prekida vatre dok Ukrajina ne povuče svoje trupe iz tih regiona i zahtijevala je međunarodno priznanje da oni pripadaju Rusiji.

Ukrajina je te zahtjeve nazvala neprihvatljivim, a Zelenski je ove nedjelje ponovio da Kijev neće povući trupe sa svoje teritorije.

Ruski napredak ka preuzimanju dijelova teritorije regiona koje ne drži pod kontrolom je spor i izuzetno skup. Prijestonice Herson i Zaporožje ostaju u rukama Kijeva.

"Ruska vojska neće moći da preuzme kontrolu nad preostalim djelovima četiri regiona koje je već okupirala. Prije svega, ovo je veoma veliko područje i čak ni tempom iz prošle godine, ruska vojska ne bi mogla u potpunosti da zauzme ni samo jedan region kao što je Donjeck", rekao je Jan Matvejev, ruski vojni analitičar koji živi van zemlje.

Izgledi da Rusija zauzme grad Herson, koji se nalazi preko rijeke Dnjepar od trenutnih položaja njenih snaga, "djeluje apsolutno fantastično i nemoguće", rekao je 21. maja Matvejev za Current Time.

Istovremeno, nakon što je velika kontraofanziva propala 2023. godine, šanse da Ukrajina uskoro povrati značajnu teritoriju smatraju se veoma malim.

"Rusija želi ono što trenutno nema i na šta nema pravo, a Ukrajina želi ono što ne može vojno da povrati", rekao je američki državni sekretar Marko Rubio na saslušanju Odbora za inostrane odnose Senata 20. maja. "I to je bila suština izazova."

Povlačenje?

Suočene sa jazom između ruskih i ukrajinskih stavova, da li Sjedinjene Države odustaju od napora za mir?

U svojoj objavi na mreži Truth Social 19. maja, Tramp je sugerisao da bi Ukrajina i Rusija mogle biti prepuštene same sebi, rekavši da će uslovi za prekid vatre i kraj rata "biti dogovoreni između dvije strane, kao što je to moguće samo zato što znaju detalje pregovora o kojima niko drugi ne zna".

Međutim, u komentarima datim medijima u Ovalnom kabinetu kasnije istog dana, Tramp je ponovio upozorenje da Vašington može da se povuče, ali je naznačio da još nije sasvim stigao do te tačke i rekao da i dalje vjeruje da je napredak moguć.

"U svojoj glavi definitivno imam crvenu liniju" kada treba prestati da pritiskam strane da postignu dogovor, rekao je, "ali ne želim da kažem šta je to jer to čini pregovore mnogo težim.

"To je evropska situacija, trebalo bi da bude ovako, ali prethodna administracija nas je umiješala. Osjećam da bi se nešto moglo dogoditi", rekao je Tramp. "Ako ne, otići ćemo i prepustiti to njima."

Sankcije i podrška

Istovremeno, Tramp je naveo i šansu za napredak kao razlog da za sada izbjegne uvođenje dodatnih sankcija Rusiji, čak i dok je Evropska unija uvela svoj 17. paket sankcija Moskvi od početka invazije na Ukrajinu i, zajedno sa Velikom Britanijom, razmatra ono što evropski lideri nazivaju "masivnim" novim kaznenim mjerama.

Uvođenje novih sankcija Rusiji moglo bi "cijelu stvar učiniti mnogo gorom i sada i dalje imam osjećaj se stvari još uvijek mogu uraditi", rekao je Tramp.

Na pitanje da li će Sjedinjene Države nastaviti da šalju oružje Ukrajini u budućnosti, Tramp je takođe naznačio da će to zavisiti od toga šta će se desiti sa naporima za mir.

"Moraćemo da vidimo. Vjerujem da Putin i dalje želi da ovo uradi", rekao je, misleći na okončanje rata. "Mislim da je Putinu dosta."

Mnogi posmatrači se ne slažu, tvrdeći da je malo vjerovatno da će Putin napraviti ustupke u odsustvu većih zastoja na ratištu ili previranja u Rusiji, od kojih se nijedno ne očekuje uskoro.

Kako stvari stoje, značajan test ruskih namjera, i odlučnosti Zapada, može doći kada i ako Moskva iznese svoj stav o putu ka miru, ili svoje uslove za prekid vatre, kao dio memoranduma koji je Putin predložio.

Nije jasno kada bi se to moglo dogoditi.

"Nema rokova [za taj proces] i ne može ih biti", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov 20. maja. "Jasno je da svi žele da se ovo uradi što je brže moguće, ali, naravno, đavo je u detaljima."

Viši savjetnik Zelenskog, Mihajlo Podoljak, predvidio je da se zahtevi Rusije neće promijeniti.

"Potpisaće memorandum koji je upravo ono što se najrazumnije može očekivati", rekao je za RBK-Ukrajina 21. maja. "Ovo uključuje uklanjanje takozvanih 'izvora rata', što, po njihovom mišljenju, znači da Ukrajina mora prestati da postoji."