A.J.

Ukrajina pristala na predlog SAD o prekidu vatre, odblokirana vojna pomoć

Ukrajina je u utorak pristala na američki predlog o 30-dnevnom prekidu vatre u ratu protiv ruske invazije, poslije čega su Sjedinjene Američke Države saopštile da će ukinuti obustavu vojne pomoći.

Ishod devet sati razgovora u Džedi je zapanjujući preokret manje od dvije nedjelje poslije sukoba američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Poslije sukoba dva lidera SAD su suspendovale pružanje pomoći i ograničile razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, za koje je Vašington naveo da je uvedeno zbog sumnje da je Ukrajina posvećena traženju mira.

"Predsjednik je želio da se ovaj rat završi juče... Tako da se nadamo da će Rusi odgovoriti 'da' što je prije moguće, kako bismo mogli da pređemo na drugu fazu ovoga, što su pravi pregovor", rekao je novinarima američki državni sekretar Marko Rubio poslije objavljivanja sporazuma.

U zajedničkom saopštenju dvije zemlje navodi se da je Ukrajina izrazila "spremnost" da prihvati prijedlog SAD da uvede trenutni, privremeni prekid vatre od 30 dana, "koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana i koji podleže prihvatanju i istovremenoj primjeni Ruske Federacije".

Obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da će sastanak s Rusijom biti održan kasnije u utorak ili sljedećeg dana.

Rubio, koji je prisustvovao pregovorima u Saudijskoj Arabiji zajedno sa savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Valcom, rekao je da plan o prekidu vatre prebacuje loptu u dvorište Rusije.

"Reći ćemo im šta je na stolu", rekao je Rubio za Rusiju. "Ukrajina je spremna da prestane da puca i počne da razgovara. A sada će biti na njima da kažu da ili ne."

Ruski zvaničnici su više puta govorili da žele sveobuhvatan mirovni sporazum, a ne prekid vatre ili neki drugi privremeni aranžman.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da ne isključuje kontakte sa američkim zvaničnicima u narednih nekoliko dana, ali nije dalo dalji komentar.

Delegacije SAD i Ukrajine su takođe saopštale da su razgovarale o značaju humanitarne pomoći u okviru mirovnog procesa, posebno tokom prekida vatre, uključujući razmjenu ratnih zarobljenika, oslobađanje civilnih zatočenika i povratak nasilno premještene ukrajinske djece.

"Imam potvrdu da je bezbjednosna pomoć SAD obnovljena", naveo je na Fejsbuku Pavlo Palisa, zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine i član delegacije.

"Dogovori počinju da se ispunjavaju", dodao je on.

Pored toga, Ukrajina i SAD su se dogovorile da što prije zaključe sporazum o zajedničkom razvoju ukrajinskih kritičnih minerala i drugih resursa.

Očekivalo se da će taj dogovor biti potpisan na sastanku u Bijeloj kući 28. februara, ali je Zelenski otišao ranije nego što je predviđeno poslije svađe u Ovalnoj kancelariji.

Razgovori SAD i Ukrajine su pomno praćeni širom Evrope, koja je sve više zabrinuta da bi obnovljeni kontakti Vašingtona s Kremljom izbacili i Kijev i Brisel iz mirovnog procesa.

Britanski premijer Kir Starmer, koji se nedavno u Bijeloj kući sastao s Trampom, čestitao je delegacijama SAD i Ukrajine, rekavši da je sada na Moskvi da okonča borbe.

Predsjednica Komisije Evropske unije Ursula fon der Lajen pozdravila je prijedlog za sporazum o prekidu vatre i nastavak razmjene obavještajnih podataka i bezbjednosne pomoći SAD.

"Ovo je pozitivan razvoj događaja koji može biti korak ka sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru za Ukrajinu. Lopta je sada u dvorištu Rusije", dodala je ona.

Pregovori u Džedi uslijedili su posle velikog ukrajinskog napada dronovima koji je tokom noći pogodio oblast Moskve i druge ruske provincije, ubivši tri osobe.

Bivši američki ambasador u Ukrajini Džon Herbst rekao je prije zajedničkog saopštenja da obnavljanje obavještajne saradnje treba posmatrati kao pozitivan rezultat za Kijev.

On je takođe rekao da će redosljed u budućim pregovorima biti od ključnog značaja. Iako rani prekid vatre može biti ključni dio budućeg mirovnog procesa, on naglašava da je važno da ga prate dalji koraci ka trajnom mirovnom sporazumu, kao što su nastavak vojnih pošiljki u Ukrajinu, potencijalnu demilitarizovanu zonu i veću ulogu evropskih zemalja, uključujući njihove trupe raspoređene kao mirovne snage.

"Sve su to ozbiljne ideje koje su iznijete u javnosti", rekao je Herbst. "To možda nije pravedan mir, jer pravedni mir ne bi doveo do toga da Ukrajina mora da ustupi teritoriju, ali bi i dalje mogao da bude trajan koji otežava Rusiji da obnovi agresiju".

Kakvu će ulogu Rusija i Evropa igrati u mirovnim pregovorima?

Dok su se ukrajinski i američki zvaničnici sastajali u Saudijskoj Arabiji, pažnja se takođe pomjerala na druga dva aktera koja će odlučiti kako će se rat završiti: Rusiju i evropske saveznike Kijeva.

Najviši vojni zvaničnici iz više od 30 zemalja sastali su se u utorak u Parizu na razgovorima o stvaranju međunarodnih bezbjednosnih snaga za Ukrajinu.

Snage su osmislile Velika Britanija i Francuska. Njihov cilj je da umiri Ukrajinu i odvrati još jednu rusku ofanzivu velikih razmjera poslije prekida vatre. Snage bi mogle uključivati teško naoružanje i zalihe oružja koje bi mogle biti poslate u roku od nekoliko sati ili dana da pomognu u odbrani Ukrajine.

Rusija je ranije navela da se protivi razmještanju evropskih trupa u Ukrajini kao dijela sporazuma.

Kremlj je takođe govorio o ukidanju sankcija Zapada u okviru mirovnog procesa, uključujući u Saudijskoj Arabiji gdje su američki i ruski zvaničnici razgovarali prije skoro mjesec dana.

Mari Dimulen, bivši francuska diplomatkinja i analitičarka u Evropskom savjetu za spoljne odnose, kaže da to evropskim vladama daje izvjestan uticaj kada se slegne prašina s pregovora u Džedi.

Ona je rekla da u evropskim prijestonicama ostaju sumnje da li je Rusija voljna da napravili bilo kakve ustupke i da Evropa može da iskoristi i svoju ponudu bezbjednosnih garancija Ukrajini i mogućnost ukidanja sankcija Evropske unije Rusiji kao način da oblikuje diskusije i u Moskvi i u Vašingtonu.

"Ovo daje Ukrajini još nekoliko karata za stolom", rekla je Dimulen za RSE. "Ovo može dati Ukrajini prostora da kaže da li je dogovor koji joj se nudi dovoljno dobar ili ne".