- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Turizam
11. 10. 2024.
07:47 >> 07:47
Čitaj mi:
IZVJEŠTAJ WWF
Pad populacije divljih životinja blizu 'tačke bez povratka'
Populacija divljih životinja na Zemlji je u prosjeku pala za "katastrofalnu" stopu od 73 odsto u posljednjih pola vijeka, prema novoj analizi koju je Svjetski fond za divlje životinje (WWF) objavio.
WWF i Zoološko društvo Londona prate skoro pet i po hiljada vrsta vodozemaca, ptica, riba, sisara i gmizavaca širom svijeta putem Indeksa Living Planet, a baza podataka pokazuje u kojoj mjeri ih ljudska aktivnost desetkuje.
Međutim, metrika Indeksa se suočava s kritikama zbog potencijalnog precjenjivanja smanjenja broja divljih životinja, pišu svjetski mediji.
Ljudske aktivnosti nastavljaju da pokreću ono što humanitarna organizacija WWF naziva "katastrofalnim" gubitkom vrsta, ističe BBC.
Od slonova u tropskim šumama do kornjača jastrebova kod Velikog koraljnog grebena, populacija divljih životinja u svijetu naglo opada i to u prosjeku za 73 odsto u posljednjih 50 godina, pokazao je najnoviji izvještaj Living Planet.
Gubitak prirodnih prostora "dovodi mnoge ekosisteme na ivicu", rekla je čelnica WWF-a u Velikoj Britaniji Tania Stile, a mnoga staništa, od Amazona do koralnih grebena, bila su "na rubu vrlo opasnih prekretnih tačaka".
Izvještaj je zasnovan na Indeksu za više od 5.000 vrsta ptica, sisara, vodozemaca, gmizavaca i riba tokom pet decenija. Iako su u izvještaju zabilježeni i znaci uspjeha očuvanja, WWF naglašava da ovi "izolovani uspjesi nisu dovoljni, u pozadini široko rasprostranjenog uništavanja staništa".
Tom Oliver, profesor ekologije na Univerzitetu Reading, koji nije povezan s izvještajem, rekao je kada su ove informacije kombinovane s drugim skupovima podataka, na primjer, o padu broja insekata, "možemo sastaviti čvrstu - i zabrinjavajuću - sliku globalnog kolapsa biodiverziteta".
Glavni autor i glavni naučni savjetnik WWF-a Mike Baret je rekao da ljudskim djelovanjem, "posebno načinom na koji proizvodimo i konzumiramo svoju hranu, sve više gubimo prirodno stanište".
Коментари0
Остави коментар